Dostupni linkovi

Prevarenim žirantima u BiH predstoji pravna bitka


Nevinost bez zaštite
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:52 0:00
Direktan link
Nakon tri godine oko 200.000 prevarenih žiranata u BiH trebali bi dobiti pravnu bitku za nepravdu koja im je učinjena. U entitetskim parlamentima usvojeni su nacrti zakona o zaštiti žiranata, a njihova konačna izrada trebala bi biti završena do jeseni. Novim zakonom trebala bi se ukinuti administrativna zabrana za žiranta i staviti na dužnika.

U nastojanju da očuva dobrosusjedske odnose, Adem Omerkić iz Sarajeva pristao je biti žirant svom komšiji. Taj komšija, koji ima stan u strogom centru Sarajevu, vikendicu i tri trgovačke radnje, ne plaća kredit. To umjesto njega čini Adem, koji ima samo skromnu penziju, te zbog toga smatra da ga banka drži u ropskom odnosu.

„Ja smatram da iza ovoga stoji nekakav organizirani kriminal na čelu sa bankama, zatim sa pojedincima, kao što su ovi moji bivši prijatlelji, i na kraju država - vlast. Ja ne znam ko ovdje sada treba nešto da poduzme - s obzirom da sam časno i pošteno pokušavao da u životu živim i onako kako je to dolično čovjeku“, rekao je Omerkić.

Iznos od preko 200 KM 13 mjeseci odbijao se od primanja penzionerke Amre Đinović. Sve zbog toga što je Amra bila žirant osobi kojoj je vjerovala.

„Ja sam mislila da će ta žena vraćati kredit, međutim, ona me prevarila i ona je dozvolila da ja plaćam kredit. A banka je odmah poslala PIO-u da obustavi, nisam dobila nikakvo ni rješenje, ništa, nego su bez sudske odluke počeli meni odbijati od penzije. Odbijali su mi po 208 maraka mjesečno“, navodi Đinović.

Ovakvu sudbinu dijeli veliki broj građana Bosne i Hercegovine, zbog čega su mnogima propali brakovi, a neki su izvršili i samoubistvo. Prema pojednim procjenama, u Bosni i Hercegovini ima oko 200.000 prevarenih žiranata.

Dosadašnja praksa bankarskog sektora nije zabilježena niti u jednoj evropskoj zemlji, a odgovornost snosi i sama država koja je takvu praksu dopustila.

„Država može kroz svoje agencije za bankarstvo, konkretno kod nas kroz entitetske agencije za bankarstvo, omogućiti takve pravne norme koje će obvezati banke da u slučajevima kada dužnik redovito ne vraća svoje kredite potegne za tim kako dužnika osposobiti da vraća kredite. Imamo slučajeva vrlo prostih - država zna da dužnik ima drugi biznis, da hoda po gradu, šeta se - i njega ne ganja, nego ganja žiranta kojemu je lako poslati u poduzeće gdje radi samo obustavu od osobnog dohotka. To, dakle, nije suštinski korektno od strane banaka“, ocjenjuje ekonomski analitičar Željko Šain.

Plusevi i šupljine zakona

Borba za ovaj sve veći problem u BiH tek predstoji. Nedavno je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije usvojen nacrt zakona o zaštiti žiranata. U naredna dva mjeseca očekuje se javna rasparava, kaže predlagač ovog zakonskog rješenja, poslanik Aida Čikić.

„Suština ovog nacrta zakona je u tome da glavni dužnik, čovjek koji koristi kreditna sredstva od banke ili mikro kreditne organizacije, bude taj koji će vraćati kredit. Dakle, onaj ko ih koristi, on će ih i vraćati, a da se prekine sa praksom da je osnovni zadatak banke ili mikro kreditne organizacije da nađu validne žirante i da vrlo brzo idu na naplatu potraživanja duga upravo od žiranata, a ne od glavnog dužnika“, pojašnjava Čikić.

Sa odobravanjem je većina poslanika dočekala mogućnost da se konačno zakonom zaštite žiranti, jer su i neki od njih i sami bili prevareni.

„Osobno sam prevarena i plaćam tuđa tri kredita, a taj glavni dužnik se tako sretno šeta - i još me provocira što sam odgovorna građanka. Među nama ovdje, u našem domu, ima dosta naših zastupnika i zastupnica koji su već otplatili dosta kredita. Isto tak sam razočarana jer sam dobila jedan podatak da i među nama sjede ljudi koji i dan-danas ne vrše svoju obavezu da plaćaju svoj kredit, a ne da im plaća kolegica ili kolega zastupnik u Zastupničkom domu“, ističe poslanik SDP-a Željka Bošnjak.

Iako će se tokom javne rasprave dopuniti i doraditi ovo zakonsko rješenje, u predloženom tekstu, ipak, mnogo toga nedostaje, mišljenje je novinar i analitičara Eldara Dizdarevića.

„Kao zakon ima puno dobrih stvari, npr. ukidanje solidarnog jemstva, ukidaju se tzv. cijepani ugovori gdje zajmodavac pravi dva ugovora, za povjerioca i za jemca itd. Međutim, taj zakon ima i puno šupljina i nedorečenosti, a jedna od najvećih je po mom mišljenju da se nigdje u čitavom zakonu ne pominje odgovornost glavnog dužnika“, rekao je Dizdarević.

U jednom su svi složni: zakon je neophodan jer su prevareni žiranti počeli uzimati stvari u svoje ruke. Sve je više kaznenih prijava koje građani podnose prema bankama, koje će, ukoliko ih ne riješi domaće pravosuđe, vjerovatno završiti pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu.
XS
SM
MD
LG