Dostupni linkovi

logo-print

Prevare u sajber prostoru: Od lutrija do nigerijskih pisama


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Kada nešto izgleda da je suviše dobro da bi bilo istinito, obično to i jeste, a upravo takvih ponuda na internetu ima beskrajno mnogo, pa se lakovjernost i vjerovanje da se za ništa može dobiti mnogo veoma skupo plaća. Pojavom interneta nastao je čitav novi svijet za prevarante.

Postoji mišljenje da je poštenog čovjeka nemoguće prevariti, što nije bez osnova jer se prevara zasniva na jednostavnom principu – ko želi mnogo za ništa, najčešće ostane i bez onoga što je imao. Dakle, čovjeka je moguće prevariti najčešće samo u slučajevima kada povjeruje da je „suviše dobra ponuda“ istinita i da će brže, lakše i jeftinije doći do neke koristi.

Pojavom interneta nastao je čitav novi svijet za varanje lakovjernih i pohlepnih, a istraživanjem ovog fenomena se bavio portal Bankar.me, čiji urednik Aleksandar Šćekić, za naš program govori o najčešćim oblicima online prevara.

“Nigerijska pisma i dobici na lutriji. To su najčešće prevare koje se baziraju na tome da se žrtvi obeća neka korist ali se uvijek kao uslov za realizaciju te koristi postavlja zahtijev da se uplati odredjena suma. Slična stvar je i sa dobicima na lutriji gdje vam stigne email da ste dobili neki iznos novca ali da bi vam se taj novac uplatio potrebno je da date svoje podatke ili da prvo vi izvršite neku sitnu uplatu da bi vam se omogućila isplata tog većeg novca. Vrlo značajna je i kradja podataka, odnosno, kradja indentiteta, takozvani fishing. To su poruke u zvaničnoj formi u kojima se pošiljaoci-prevaranti lažno predstavljaju kao predstavnici banaka ili kartičarskih kuća Mastercard, Visa… ili čak i kao predstavnici vlada. Ovim email-ovima se traže podaci zbog 'unapredjenja nivoa sigurnosti' ili se šalju obavještenja da će vam se uplatiti novac na ime nekog povraćaja sredstava. Kada prevaranti dodju u posjed nečijih ličnih podataka, oni onda mogu dap rave troškove na vaš račun ili čak i da ih proda nekome drugom ko će ih zloupotrebiti.”

Iako su kupovina preko interneta i online poslovanje u Crnoj Gori tek u povoju ni gradjani Crne Gore nijesu poštedjeni prevara na globalnoj mreži.

Viši policijski komesar za kompjuterski kriminal, Jakša Backović pojašnjava:

“Korisnici, prilikom interesovanja za različite oblasti pristupaju kupovini ili apliciranju za odredjene proizvode ili usluge. U ovakvim prevarama se obično traži da se novac uplati posredstvom Western Union-a ili na odredjeni žiro račun. Tako uplaćenom novcu je veoma teško ući u trag i zbog toga se kriminalci i odlučuju za ovakve transfere i uplate novčanih sredstava. Nakon izvršene prevare, vjerovatnoća povraćaja novca je veoma mala jer se tako uplaćeni novac odmah prebacuje na druge bankovne račune, pa na treće…”

Novcu koji su prevaranti uzeli od žrtava, najčešće zauvijek se gubi trag u beskrajnoj i zamršenoj internet mreži finansijskih tokova, tako da je cyber prostor prevarantima omogućio lak i jeftin pristup žrtvama širom cijelog svijeta, ali i ogroman prostor za zametanje tragova nelegalno prisvojenom novcu.

Političar Nebojša Medojević, značajan dio svog radnog angažmana posvećuje upravo tokovima novca stečenog kriminalnim aktivnostima.

“Globalni sistemi za plaćanje omogućavaju da bez neke velike provjere, ukoliko imate otvoren bankarski račun i kreditnu karticu, da plaćate raznu robu i usluge preko interneta ali i organizaciju fiktivnih kupoprodaja, odnosno, da neko prljavim novcem kupuje nepostojeće proizvode i usluge. Sada je naročito popularno obavljanje mnogo manjih transakcija jer to ne privlači pažnju obavještajnih agencija.”

Najbolja zaštita od prevare je svijest o tome da je svaka ponuda koja zvuči suviše dobro da bi bila istinita zapravo zamka za lakovjerne i pohlepne, ali postoje i drugi mehanizhmi zaštite o kojima govori viši policijski komesar za kompjuterski kriminal, Jakša Backović.

“Prije svega potrebno je provjeriti internet sajtove prije kupovine preko njih. Pored toga, poželjno je da prije bilo kakve transakcije stupiti u komunikaciju sa prodavcem, odnosno, ponudjačem po mogućustvu ostvarivanjem video poziva, a u slučaju boljeg poznavanja informacione tehnologije, dobro je i uporediti IP adresu osobe sa kojom komunicira sa lokacijom na kojoj se nalazi proizvod. Prije obavljanja kupovine, dobro je konsultovati i razne forume, pročitati mišljenje kupaca tog sajta. Jedna od mjera zaštite od prevare je i provjera email adrese ili adrese sajta na takozvanim crnim listama adresa na sajtovima koji se bave računarskim prevarama, odnosno, otkrivanjem lica koja se bave računarskim prevarama.”

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG