Dostupni linkovi

logo-print

Presuda Stanišiću i Župljaninu pod upitnikom zbog istupa Harhoffa


Frederik Harhoff

Frederik Harhoff

I dok ponovno potvrđeni predsjednik Haškog suda Theodor Meron nastavlja sa svojim radom bez problema i bez neugodnih pitanja od strane Generalne skupštine UN-a prilikom ovotjednog obraćanja, sudac Frederik Harhoff koji ga je prozvao za politički utjecaj na presude - i dalje se suočava sa posljedicama svog istupa. Nakon što je kao prvi haški sudac zviždač diskvalificiran i isključen iz slučaja protiv vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja, čime je odgođeno izricanje prvostupanjske presude najavljene za ovaj mjesec, Harhoffov istup mogao bi poništiti i prvostupanjsku presudu visokim policijskim dužnosnicima bosanskih Srba u vrijeme rata - Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.

Dok se ne riješi cijela situacija, prvi ministar policije Republike Srpske Mićo Stanišić zatražio je čak od suda privremeno puštanje na slobodu iz haškog pritvora, u kojem čeka ishod žalbenog postupka na kaznu od 22 godine zatvora zbog ratnog zločina nad Bošnjacima i Hrvatima.

Šešeljeva privremena pobjeda i odgoda presude utrla je put obračuna s UN-ovim sudom i za ostale haške pritvorenike koji su imali veze sa sucem zviždačem. Naime, Stanišić je zatražio poništavanje prvostupanjske osuđujuće presude budući da je u njenom donošenju sudjelovao sudac Harhoff, potvrdila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska:

„Nakon što je potvrđena diskvalifikacija suca Harhoffa, u slučaju Miće Stanišića i Stojana Župljanina, obrana Stanišića je uputila zahtjev u ponedjeljak 14. listopada, da Žalbeno vijeće proglasi suđenje ništavnim i prekine postupak protiv njega. Sudac Harhoff je bio član vijeća koje je osudilo Miću Stanišića 27. ožujka 2013. godine na 22 godine zatvora za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene između travnja i prosinca 1992. godine u Bosni i Hercegovini", kazala je Spalinska.

Stanišić, kojeg se smatra ključnim u uspostavi i vođenju zloglasnih logora poput Omarske, Manjače i Keraterma - utemeljio je svoj zahtjev za poništenjem procesa na temelju diskvalifikacije suca Harhoffa iz Šešeljevog slučaja, nakon što su dva od tri suca iz disciplinske komisije zaključila da je pokazao pristranost istupom u pismu.

Iako su se zbog diskvalifikacije Harhoffa usprotivili preostali suci iz slučaja Šešelj, kao i haško tužiteljstvo - komisija je odbacila njihove zahtjeve za revizijom svoje već donesene odluke:

„U toj odluci, većina, uz protivljenje suca Liua, zadržala je zahtjev optuženog za diskvalifikacijom suca Frederika Harhoffa iz slučaja Šešelj. U svojoj odluci, većina je ustanovila – da tužiteljstvo nije uspjelo ukazati na čistu grešku prilikom donošenja odluke, ili na bilo kakve određene okolnosti koje bi opravdale ponovno razmatranje odluke.“

Mićo Stanišić i Stojan Župljanin

Mićo Stanišić i Stojan Župljanin

Dva od tri suca u komisiji tako su potvrdili svoju prijašnju odluku o Harhoffovoj pristranosti zbog ukazivanja na utjecaj predsjednika Merona na zadnje u nizu oslobađajućih presuda vojno-policijskim časnicima.

Ni protest Harhoffa zbog toga što ga komisija nije osobno saslušala, kao ni argumentacija da slučaj Šešelj nema veze s optužbama koje je iznio u privatnom pismu – nisu potaknuli ponovno razmatranje diskvalifikacije suca zviždača.

Većinu sudaca disciplinske komisije nije zanimalo ni mišljenje predsjedavajućeg suca iz slučaja Šešelj, koji se također usprotivio ocjeni – da je iznošenjem informacija o utjecaju američko-izraelskog vojnog lobija na sud, Harhoff pokazao pristranost i nemogućnost provođenja haške pravde:

„Dodatno, Vijeće je ustanovilo da prema Pravilu 15 Pravilnika Tribunala o proceduri i dokazima, ono ne mora uzeti u obzir u svojoj odluci izvještaj predsjedavajućeg suca Antonettija, jer izvještaj nije od značaja za pitanje – je li razuman i obaviješten promatrač može uvidjeti pristranost suca Harhoffa.“

Harhoff, inače jedan od najpriznatijih danskih sudaca, tako je kažnjen za svoj istup, bez daljnje mogućnosti za revizijom diskvalifikacije. Posljedice za međunarodnu pravdu tek se očekuju, a dva slučaja Haškog suda, među zadnjima u nizu, već su potpuno ugrožena.

O neizvjesnosti nastavka Šešljevog procesa, kao i slučaja protiv Stanišića i Župljanina – predsjednik suda Meron nije izvijestio Generalnu skupštinu UN-a prilikom svog ovotjednog obraćanja. O dosad neviđenom skandalu u međunarodnoj pravdi, kao i problemima procesuiranja proisteklim iz njega, Meron je govorio tek kao o „brojnim izazovima“ sa kojima se susreću zaposlenici suda.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG