Dostupni linkovi

logo-print

Pregovori čelnika BiH - napredak kao politička manipulacija


Bh. lideri su u Pragu nakon maratonskog sastanka pod predsjedavanjem evropskog komesara za proširenje Štefana Filea, postigli načelan dogovor oko izbora delegata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, no još uvijek nisu usaglasili izbora članova Predsjedništva BiH.

Analitičari ocjenjuju da je riječ o političkoj manipulaciji koju gledamo već godinama.

Profesor na Filozofskom fakultetu, politički analitičar Enver Kazaz kaže da su bh. političari majstori u pravljenju fame oko tehničkih pitanja.

Lideri stranaka iz Federacije BiH, Bakir Izetbegović (SDA), Zlatko Lagumdžija (SDP) i Martin Raguž (HDZ 1990) vratili su se iz Praga, gdje su u ponedjeljak i tokom noći sa čelnicima ostalih stranaka (SBB, SNSD, SDS) i predstavnicima Evropske unije pregovarali o provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci". Za razliku od lidera SDS-a Mladena Bosića, razgovore u Pragu ocjenili su izuzetno uspješnim.

Prema riječima zamjenika predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, definisano je rješenje presude "Sejdić - Finci", a koje se odnosi na način biranja delegata u Domu naroda.

“Model je obuhvatio ne samo grupu ostalih nego i pravo pripadnika konsitutivnih naroda da budu u Domu naroda iz oba entiteta”, pojasnio je Izetbegović.

Lider SDS-a Mladen Bosić potvrdio je novinarima kako se radi o novom prijedlogu koji je došao od SNSD-a, a kojeg on smatra štetnim po RS.

“Taj novi prijedlog za Dom naroda podrazumijeva da klubovi konstitutivnih naroda umjesto pet broje po sedam članova, da se dva člana srpskog kluba biraju u FBiH, a po jedan član bošnjačkog i hrvatskog kluba biraju u RS, što je za nas neprihvatljivo. Ovakav prijedlog ima podršku većine, uključujući i SNSD-a, tako da ga mogu izglasati bez nas”, poručio je Bosić.
OPŠIRNIJE...
''Očigledno je da nekog napretka ima barem kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda, ali radi se o tome da naše političke elite izgledaju kao 'poklonjeni konji kojima se u zube ne gleda'. Naime, čisto formalna stvar, stvar pravne prirode pretvorena je u ideološko-političku stvar, na koncu u neku vrstu političkog rata. I mi sada treba da navijamo što su 'konji, u čije se pokvarene zube ne gleda', dogovorili običnu proceduru, a ostalo je pri tome neriješeno glavno pitanje u provedbi presude Sejdić-Finci. A šta ćete, poklonjenim konjima se u zube ne gleda.''

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić smatra, pak, da je "demagoška floskula to navodno postizanje napretka u dogovorima" koji traju već četiri godine. Topić kaže da se stiče utisak da predstavnici EU nastoje prikazati pod svaku cijenu da bh. političari ipak mogu naći kompromis i da sastanci u protekle četiri godine nisu baš bili uzaludni. No, uprkos tome činjenica je da je bh političarima dopušteno da se ovako ponašaju.

''Oni će nastaviti da se tako ponašaju zato što ne poznaju ono što zovemo odgovornost. S druge strane nema pritiska javnosti, osim pritiska pojedinih medija koji traže i zahtijevaju odgovorno ponašanje političara i onih koji su. Takođe mislim i da je nedostatak političke volje postao izgovor za ovo loše stanje i propadanje BiH i kao samo po sebi je dovoljno razumljivo da ga kao takvog prihvatima, pa da čak prihvatimo i ovu crnu rupu u koju sve dublje tonemo. I bojim se da bi još neko vrijeme ovo moglo da potraje', zaključuje Topić.

Kupovina vremena

Profesor sa mostarskog sveučilišta Slavo Kukić kaže kako sama činjenica da su se nakon sastanka javnosti obratili predstavnici samo bošnjačkih stranaka dovodi u sumnju postizanje i djelimičnog dogovora. Kukić kaže da mu sve liči na dogovor Dodika i Lagumdžije, o kojem se već neko vrijeme špekulira u javnosti, da odlože izbore planirane za narednu godinu.

''A sve zbog procjene i jednog i drugog da su izgubili značajan dio potpore u javnosti i da bi nakon tih izbora mogli ostati u opoziciji.''

Za Srđana Dizdarevića djelimično postizanje dogovora je isproban način na koji se domaći političari igraju sa predstavnicima međunarodne zajednice. On ocjenjuje da bih političari kupuju vrijeme kako bi što duže ostali na vlasti uprkos nemogućnosti dogovora.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da na sastanku u Pragu nije ništa dogovoreno, te da se na samom početku vidjelo da je to neuspješan pokušaj. Dodik je rekao i da nema potrebe da se lideri političkih stranaka iz Republike Srpske pojavljuju na narednim sastancima dok ne dobiju garancije od partnera iz Federacije BiH da su se usaglasili oko provođenja presude Sejdić- Finci. Dodik se kritički osvrnuo i na izjave lidera iz FBiH da je sastanak bio uspješan, javlja Milorad Milojević.

„Pa evo ja čekam da oni pređu taj prag. Hoćete li da vam ja izvučem izjave od prije nekih 5 mjeseci kad su govorili da opet su pred nekim pragom i samo malo fali da završe, je li tako? Pa kad pređu taj prag nek se jave, ja sam spreman da dođem, a da ja provodim i da ih guram da pređu taj prag, ne pada mi na pamet. To nije moja dužnost. Pređite gospodo prag i završite posao, ako mislite da je to potrebno, al nisam siguran da svi misle da je to potrebno. Mi smo svoj posao oko Sejdić-Finci završili“, rekao je Dodik.

Dodik je rekao i da su stavovi iz RS jasni kada je u pitanju provođenje presude, te je demantovao da je predložio bilo kakav zvaničan stav u vezi sa izborom delegata u Dom naroda. Ističe da se ostaje i pri sadašnjem načinu izbora člana Predsjedništva BiH iz tog entiteta: "Moj stav je bio da u okvire Ustava ne uvlačimo pitanje kategorije ostalih, s obzirom na sadržaj odluke Suda u Strazburu, koja kaže da njima treba biti data mogućnost da budu birani, a ne da budu obavezno birani".

Dodik kaže i da u Pragu nije napustio sastanak, jer kako navodi, pravog sastanka nije ni bilo: “Održan je samo plenarni jednočasovni sastanak, a poslije toga se sve dešavalo po kuloarima uz pokušaje da se postigne dogovor među strankama iz FBiH. Delegacija RS je čekala satima u nekim starim hodnicima njihov dogovor”.

''Apsolutno je dobijanje na vremenu i izrugivanje i međunarodnoj zajednici i domaćoj javnosti, jer ovo nije nikakav progres.''

Dizdarević smatra da bi za ovakvo ponašanje bez ikakve odgovornosti međunarodna zajednica trebala da sankcioniše, ali da sankcije budu upućene političarima, a ne građanima BiH.

''Oni treba da stave na crnu listu političare koji ne mogu da se dogovore, treba da odbiju da se sastaju s njima, da zalede njihovu imovinu u inostranstvu i da im zabrane ulazak u zemlje Šengena. To je ono što treba da urade, a ne da im prijete sankcijama koje će pogoditi čitavu BiH i sve njene građane, dakle međunarodna zajednica ne može da se izvuče iz svog šabloniziranog odnosa prema sankcijama.''

Profesor Slavo Kukić, pak, smatra da Evropska unija nije ni zainteresovana da se u BiH stanje popravi. Zbog toga i ima takav odnos spram političara koji koče napredak.

''EU od prvog dana kada su im Amerikanci prenijeli u amanet rješavanje BiH, nisu učinili ništa, dapače, od prvog dana na vidjelu je sukob različitih političkih interesa unutar tog evropskog saveza. I ja osobno priželjkujem samo da se u čitavu bosanskohercegovačku priču ponovo uključi SAD što bi se , po najnovijim najavama Džonatana Mura (Jonathan Moore) moglo dogoditi. To otvara prostor nadi da bi se bosanskohercegovačkoj priči moglo pristupiti na drugi način'', zaključuje Kukić.

File je u zgradi češkog Ministarstva vanjskih poslova izjavio nakon sastanka, koji je počeo u ponedjeljak u podne, a završio u utorak u četiri sata ujutro, da je postignut načelan dogovor oko izbora delegata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH kao i da je preostalo da se lideri dogovore oko jedne tačke u vezi izbora članova Predsjedništva BiH.

"Nakon šesnaest sati pregovora sa vođama sedam važnih stranaka u Bosni i Hercegovini mogu objaviti pozitivan napredak," izjavio je File na konferenciji za novinare.

"Zadovoljan sam da su lideri bili u stanju da se načelno dogovore o sastavu i načinu izbora delegata u Dom naroda. Postigli smo također važan napredak oko glavnih principa za izbor članova Predsjedništva. Neophodno je da politički lideri ostanu posvećeni i nastave sa naporima da nađu rješenja oko posljednjeg elementa za izbor članova Predsjedništva," dodao je on.

"Tek tada Bosna i Hercegovina može ponovo krenuti evropskim putem," kazao je evropski komesar za proširenje.

Nakon skoro dvije godine, sporazumom bi se napokon usaglasilo kako da u BiH svi, a ne samo konstitutivni narodi, imaju pravo biti birani u Predsjedništvo BiH.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG