Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska podijelila sa BiH pregovaračka iskustva u poljoprivredi


Ilustracija

Ilustracija

Predstavnici Hrvatske gospodarske komore su 6. jula u Banjaluci održali prezentaciju svojih iskustava iz pregovora u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u procesu evropskih integracija.

Cilj ove prezentacije je bio da se predstavnci privrede i institucija BiH upoznaju s onim na što trebaju obratiti pažnju kada se bude pregovaralo sa EU o poljoprivredi. Ovaj seminar rezultat je sastanka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića od 24. aprila ove godine kada je dogovorena saradnja kako ne bi došlo do bilo kakvih promjena, odnosno problema u ekonomskoj saradnji između Hrvatske i RS i BiH.

Nekadašnji voditelj radne grupe za poglavlje pregovora poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Miroslav Božić istakao je da je proces pregovora za Hrvatsku bio zahtjevan i dugotrajan. Ovo je bio i proces osvješćivanja hrvatskih poljoprivrednika, kazao je Božić.

„... o tome šta je to što ih čeka. Unutar toga je bilo i dosta razočarenja, tako da smo mi bili prinuđeni govoriti da će se neke stvari koje se danas primjenjuju u proizvodnji morati mijenjati – i vezano uz okoliš, i uz sigurnost hrane, i uz brigu prema životinjama – a na koncu i uz to da neće svi opstati. Neki će propasti. Mnogi će propasti, mnogi se neće moći suočiti sa tim konkurentskim pritiskom, međutim, i za one koji propadaju, pogotovo za ova staračka gospodarstva u ruralnim područjima, postoje sada specifične mjere kojima se odgovara na te izazove“, naveo je Božić.

Najteže u pregovorima bilo je pitanje koliko će novca Hrvatska dobiti za različite mjere za poljoprivredu i ruralni razvoj nakon ulaska u Evropsku uniju, objasnio je Božić.

„Drugo važno pitanje kod nas su bile proizvodne kvote, za šećer i mlijeko. To je osjetljiva stvar. Za mlijeko smo prošli bolje, dobili smo proizvodnu kvotu koja je veća za 140 milijuna litara nego što je naša sadašnja proizvodnja, a za šećer smo dobili manju proizvodnu kvotu nego što je sadašnja proizvodnja, za nekih 9-10 posto. Stoga se može govoriti o pomiješanim rezultatima, ali u svakom slučaju, što se tiče novca koji je raspoloživ, Hrvatska može biti zadovoljna jer je dobila puno više nego bilo koja druga zemlja članica koja je pristupala. Naravno, i ovo ima svoje lice i naličje. Druga strana medalje te priče je da ćemo većinu tog novca plaćati iz vlastitog proračuna, kad je riječ o izravnim plaćanjima, dok za ruralni razvoj, to će ipak biti sredstva EU“, kazao je on.

Najveće prednosti i nedostaci

Zahtjevi privrede su jako veliki, što su pokazala i ulaganja hrvatskih tvrtki u ovu oblast od 2008. godine kada je u pitanju sigurnost hrane i zaštita okoliša, naglasila je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Božica Marković.

„Jako je važno da je suradnja,od početka, državne administracije koja prilagođava sebe zahtjevima Evropske unije - zahtjevi idu kroz zakonodavstvo, isto tako kroz jedan institucionalni okvir – jako bitna za gospodarstvo na koje će se sve te mjere ili svi ti učinci ili ta sva ograničenja na kraju primijeniti“, istakla je Marković.
Ilustracija

Ilustracija


Prema mišljenju Markovićeve ni Hrvatska ni Bosna i Hercegovina ne mogu da po količini svojih proizvoda konkurišu zemljama Evropske unije.

„Radi se o najvećim proizvođačima, a moram reći – Evropska unija je najveći izvoznik i uvoznik hrane, i onda s te strane kad pogledate s čim se mi srećemo – otvorenost tržišta što će se nama iduće godine desiti bez ikakvih zaštita – isto, možemo očekivati iduće godine jedan pritisak na industriju, u prvom redu na proizvode dodane vrijednosti. Ali, ono što evropsko tržište sigurno pruža, bilo kroz poljoprivrednu politiku, bilo kroz trgovinsku politiku, gdje su definirani neki ugovori koje Evropska unija ima sa pojedinim zemljama članicama, a Hrvatska ne, ili sa sredstvima financiranja, mislimo da je to jedna velika prednost“, smatra ona.

Prednost Bosne i Hercegovine u poljoprivredi mogli bi biti upravo njeni najveći nedostaci – dosta usitnjena struktura proizvodnje i malo korišćenje onečišćivača – što su dobre pretpostavke za razvoj organske ekološke proizvodnje, smatra Miroslav Božić.

„Sa takvom strukturom gdje je puno malih, i sa tako dodanom vrijednošću na te proizvodnje, Bosna i Hercegovina sigurno može naći svoje mjesto u evropskom mozaiku, svoje niše u kojima će prodati na evropskom tržištu te proizvode, ali prije svega oduprijeti se pojačanom uvozu koji će dolaziti iz EU. Sve je to nešto što je obilježje ovog podneblja, bilo da je riječ o pastrmkama, bilo da je riječ o nekim specifičnim proizvodima sira, bilo da je riječ o mesnim proizvodima, specijalitetima – dakle, ono što zahtjeva opet i puno više ljudskog rada, a opet ima neku tradiciju koja se može podvesti pod u običajenoj teoriji poznatu spremnost potrošača da plate petnaest posto više za hranu domaćeg porijekla nego za uvoznu, što ne postoji nigdje drugdje, u nekim drugim gospodarskim sesktorima. To je jednostavno nešto što može biti primamljivo i za bh. proizvođače“, ocjenjuje Božić.

Nedeljko Kusturić, direktor firme 'Prirodno bilje' iz Banja Luke, koja se bavi proizvodnjom ljekovitog bilja na 80 hektara zemljišta, ocijenio je da iskustva Hrvatske pokazuju da se u Bosni i Hercegovini mora mnogo više raditi na ravoju vlastite proizvodnje.

„Ono što ja kroz čitav svoj radni vijek zagovaram, to je partnerstvo. U ovom slučaju partnerstvo mora postojati sa nivoa vlasti, sa nivoa strukovnih udruženja ili privrednih komora, i samih proizvođača. Mislim da će nam ova iskustva iz Hrvatske itekako dobro doći. Njihova pružena ruka ustvari je samo dodatan motiv da mi na ovom svom zadatku istrajemo, a što je rekao gospodin prije mene, svega tri posto domaćinstava u Bosni i Hercegovini ima imanja veća od deset hektara. To je toliko usitnjeno da je jedan od uvjeta da se ide na okrupnjavanje. Na koji način ćemo mi to izvesti, to je sad nešto drugo. Da li će to biti formiranje strukovnih zadruga, strukovnih udruženja, ali je činjenica da se to mora“, ističe Kustrurić

Direktor Privredne komore RS Dragica Ristić rekla je da iskustva Hrvatske smo potvrđuju da svi u BiH moraju uložiti dodatni napor da bi se stvari ubrzale i spremno dočekao ulazak Hrvatske u Evropsku uniju prvog jula naredne godine.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG