Dostupni linkovi

logo-print
Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir je u pritvoru, a Federacija ostala bez čelnog čovjeka izvršne vlasti. Mogu li i u kom kapacitetu dužnosti preuzeti potpredsjednici, znaće se nakon konsultacija s OHR-om, ustavnopravnom komisijom oba doma Parlamenta FBiH i federalnim Ustavnim sudom. Kako će funkcionisati vlast i može li Budimir biti smijenjen, te ko će o tome odlučivati?

Bez Živka Budimira u Federaciji BiH nastaje praznina, jer potpredsjednici mogu preuzeti tek dio nadležnosti. Bez njega nema nijedne važne odluke, pa čak ni one zbog koje se vjeruje da je tempirano njegovo hapšenje - rekonstrukcije Vlade FBiH.

Prema Ustavu, predsjednika, u slučaju privremene spriječenosti, mijenja jedan od potpredsjednika, dok se ne odluči hoće li biti smijenjen, što može učiniti samo Ustavni sud FBiH.

Međutim, nejasno je ko podnosi zahtjev za smjenu. Dvotrećinska većina u oba Doma federalnog Parlamenta to ne može sama, tvrdi analitičar Adnan Huskić.

„Kada gledamo Ustav, koliko je meni poznato, taj prijedlog treba podnijeti Vlada Federacije. Vi znate kako Vlada trenutno funkcioniše, i nije mi jasno u kom sastavu i sa kojom većinom bi Vlada Federacije trebala poslati zahtjev za smjenu Budimira, tačnije, da izglasa nova tri člana“, objašnjava Huskić.

Profesor ustavnog prava Goran Marković zastupa tezu o smjeni koju pokreće većina u Parlamentu.

„O tome odlučuju, s jedne strane, Domovi koji pokreću inicijativu, a s druge strane Ustavni sud FBiH, koji treba da donese konačnu odluku u tom smislu“, navodi on.

Ured visokog predstavnika (OHR) jedini je koji se može staviti iznad zakona i riješiti ovo pitanje, vjeruje Huskić. No, sudeći prema najavama nakon Budimirovog hapšenja, to će ipak ostati na domaćim vlastima.

Portparol OHR-a Eldar Subašić, kaže da Ustavni sud postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog Doma Parlamenta Federacije.

Problem je i u tome što ne znaju koje nadležnosti mogu preuzeti, kaže potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo. Potpredsjednici su ograničeni jer odluke koje zahtijevaju potpise sve trojice ne mogu biti donesene.

„Ne zna se tačno šta ko može uraditi, izuzev odredbe da u roku od 30 dana – ako bi se stekli ustavni uvjeti za smjenu predsjednika - Dom naroda bira novog predsjednika“, dodaje Kebo.
Mirsad Kebo

Mirsad Kebo


Za Kebinog kolegu, potpredsjednika Federacije Svetozara Pudarića Budimirovim se hapšenjem ne mijenja ništa.

„Ne mijenja se ništa u smislu ovlasti, i njegovih i naših – mislim na gospodina Kebu i mene, kao potpredsjednika Federacije. Ni Ustav ni dugi zakon Federacije BiH ne predviđa bilo kakve automatske promjene u nadležnostima ili poziciji predsjednika, odnosno potpredsjednika Federacije“, kaže Pudarić.

Parlament će posegnuti za smjenom ako protiv Budimira bude podignuta optužnica, najavio je to predsjedavajući Doma naroda FBiH Fehim Škaljić.

„Ako se podigne optužnica protiv Budimira, tad je njegov moralni kredibilitet u ulozi predsjednika Federacije snažno ugrožen. Mi ćemo morati u Parlamentu pokrenuti pitanje njegove moralne odgovornosti u vršenju te funkcije“, rekao je on.

U pitanje dovedeno i imenovanje sudija Ustavnog suda

Naime, bez optužnice, pitanje je kako smijeniti predsjednika, odnosno dokazati ustavni osnov za smjenu koji nalaže da se predsjednik može smijeniti ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije.

Tezu o dvotrećinskoj većini u oba Doma potvrdio je i sekretar Doma naroda FBiH Izmir Hadžiavdić. Suzdržan je u pogledu toga spada li sumnjičenje u kategoriju koja podliježe smjeni.

„Nisam siguran da samo sumnjičenje može doći pod taj pojam. Želim da imamo u vidu činjenicu da je u pravu vrhunsko načelo presumpcija nevinosti, dakle, dok se u zakonitom postupku ne dokaže da je neko učinio krivično djelo, on se smatra nevinim. Praktično to bi značilo - do pravomoćne presude“, dodaje on.

Bez Budimira je, osim rekonstrukcije vlade u pitanje dovedeno i imenovanje sudija Ustavnog suda Federacije, odnosno Mladena Srdića, kako bi Sud bio kompletan, te odlučivao i o eventualnoj smjeni predsjednika.

Mirsad Kebo smatra kako će Srdić biti imenovan, jer papir o imenovanju postoji, iako je oduzet u pretresu Budimirovog kabineta.

„Dogovorili smo se da iduće sedmice razmatramo pitanje sudije, gospodina Mladena Srdića. Po mojoj ocjeni i većine nas, on je izabran za ustavan i zakonit način. Koliko sam obaviješten, on je potpisao tu odluku i ona nije bila sporna, jer je bila rezultat dogovora u OHR-u“, kaže Kebo.

Pofesor ustavnog prava iz Mostara Nurko Pobrić također vjeruje kako bi sa Srdićem mnogo šta bilo lakše.

„Sa sudijom Srdićem, Ustavni sud bi imao kvorum“, dodaje Pobrić.

I sam visoki predstavnik valentin Incko, pozvao je odgovorne da odblokiraju Federaciju i imenovanje sudija.

„Mislim da svi nadležni treba da budu konstruktivni i da se potrude da se nađe rješenje, da bi Federacija mogla da izađe iz ove blokade“, rekao je Incko.

Sud bi ukoliko bude kompletiran mogao odlučivati ne samo o Budimirovoj smjeni već i zahtjevu Mirsada Kebe za rješavanje spora s Budimirom i to upravo zbog pomilovanja. Naime, Kebo je prije dvadeset dana podnio žalbu jer je Budimir sam donosio odluke o pomilovanjima bez konsultacija s potpredsjednicima, što je protuzakonito.

Kako bilo, za sada je neizvjesno postoji li adekvatna većina, ako ništa ono u Domu naroda FBIH, te da li će zbog delikatnosti krivičnih djela za koje se sumnjiči Budimir iko dići ruku protiv njegove smjene i čekati pravosnažnost presude.

Dok se sve dileme ne otklone Budimir ostaje predsjednik i u pritvoru. Podsjetimo njega i još četvoricu uhapšenih tereti se za uzimanje mita i zloupotrebu položaja i ovlasti u slučajevima pomilovanja.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG