Dostupni linkovi

logo-print

Predizborne manipulacije u BiH: Mržnja kao adut u kampanji


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Analitičari upozoravaju na porast međunacionalne netrpeljivosti pred opšte izbore u BiH, što se vidi i po povećanju napada na vjerske objekte u odnosu na prošlu godinu. Naročito zabrinjava to što u incidentima učestvuju uglavnom mladi, te što se i dalje takvi slučajevi adekvatno ne kažnjavaju. Prisutna je i velika tolerancija prema govorima političara koji raspiruju mržnju.

U ovoj godini povećan je broj napada na vjerske objekte u Bosni i Hercegovini. Do sada ih se dogodilo 28 ili za pet više nego protekle godine u istom periodu, pokazuju to podaci Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine. Posljednja dva napada dogodila su se prije nekoliko dana kada su u napadima vandala nakon polufinala i finala Svjetskog prvenstva u košarci oštećene Čaršijska džamija u Prijedoru i džamija Ferhadija u Banjaluci. Stručni saradnik u Međureligijskom Vijeću Bosne i Hercegovine ispred Islamske zajednice Emir Kovačević ističe da te napade treba posmatrati sa posebnom pažnjom.

„Možemo reći da je to jedan primjer napada za koji smo mi najviše zabrinuti. Imate više vrsta napada – to može biti koristoljublje, ili kao što su ova dva slučaja kada se želi poslati jedna negativna poruka određenoj populaciji, određenoj sredini da nije dobrodošla.“

Imam Čaršijske džamije u Prijedoru Omer ef. Redžić kaže da su verbalne uvrede i napadi na objekte Islamske zajednice u tom gradu nešto što ozbiljno ugrožava sigurnost među povratnicima. Tvrdi da se čak ni on više ne osjeća sigurnim nakon posljednjih napada.

„Nije sva šteta u šteti, što je razbijen prozor, nego je šteta u tom nekom osjećaju straha koji prožima nas Bošnjake koji žive ovdje, jer to se ponavlja svaki put kad ima neka pravoslavna fešta ili Srbija igra. To se vraća tako što se skrnave vjerski objekti.“

Predstavnik Jevrejske zajednice u BiH Igor Kožemjakin mišljenja je da glavni problem predstavlja to što se počinioci napada ne kažnjavaju na adekvatan način.

„Kazne su veoma niske, uglavnom se radi o uslovnim ili novčanim kaznama. Još niko nije otišao u zatvor zato što je napravio vandalski čin kao što su raznorazne porušene crkve, zapaljene džamije itd. Uglavnom su, nažalost, manjinske zajednice te koje su na meti vandala.“

Analize pokazuju takođe da se napadi na vjerske objekte dešavaju najčešće oko velikih vjerskih praznika, sportskih manifestacija te političkih okupljanja. Posebnu težinu situaciji daje predizborna kampanja u kojoj se ni političari ne libe da, na konto svoje popularnosti, na određen način šire nacionalnu i vjersku netrpeljivost. Urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović mišljenja je da se pogotovo stranke na vlasti toga pridržavaju, jer druge teme javnosti gotovo ni ne nude.

Aleksandar Trifunović

Aleksandar Trifunović

„Na taj način tumačeći politiku, javnost smatra da je potpuno normalno vrlo često mržnju i netrpeljivost iz političkih govora prenijeti na dnevno djelovanje na taj način što ćete se ponašati vandalski prema vjerskim objektima druge nacije. Moramo voditi računa da to nisu jednokratni incidenti, nego nešto što je produkt vrlo česte tolerancije govora mržnje u govorima političara koji obavljaju vrlo, vrlo visoke funkcije.“

Pitanje je i koliko se vjerski prvaci odvajaju od politike, te koliko oni svojim postupcima podstiču razvoj tolerancije ili netrpeljivosti. Posljednji primjer je razdor oko novoizgrađene pravoslavne crkve u Dugom Polju nedaleko od Mezarja Potočari kod Srebrenice. Za jedne - to je potreba vjernika i sloboda ispovijedanja vjere, za druge toliko viđeni inat i uvreda za srebreničke žrtve. Kao svijetao primjer distanciranja od politike jeste potez muftije mostarskog Salem ef. Dedovića, koji je prije nekoliko dana zabranio predizborno predstavljanje kandidata SDA ispred Koski Mehmed-pašine džamije u Mostaru.

„Novi čovjek na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, uvaženi reisu-l-ulema Kavazović, unio je zaista čitav niz novina glede ne samo ovih izbora, nego i u politički život Bosne i Hercegovine, distancirajući se od direktnog miješanja ili podupiranja određenih političkih opcija. Bilo bi dobro kada bi se na njegovom primjeru slično ponašale i druge vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini", kaže profesor mostarskog Sveučilišta Mile Lasić.

Nešto se pod hitno mora mijenjati, jer je posljednjih godina prisutan porast nasilja, ne samo prema vjerskim objektima, već i prema drugačijima u svakom pogledu, mišljenja je Aleksandar Trifunović. Posebno otežava to što se netolerancija vidi naročito među mladim ljudima, iako oni nisu bili ni rođeni u vrijeme ratnih strahota.

„Ja otvoreno mogu reći i to garantujem, da su se ljudi osjećali sigurnije par godina poslije rata nego što se osjećaju danas u pojedinim sredinama. Veliki broj ljudi odlučuje se i da napušta Bosnu i Hercegovinu, potpuno strahujući od mogućih ishoda.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG