Dostupni linkovi

logo-print

Ključna prepreka za priključenje Crne Gore u NATO savez je crnogorsko pravosuđe, konstatovao je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Da je pravosuđe najveći problem i za uspostavljanje vladavine prava u Crnoj Gori slažu se i opozicione stranke.

Iako se u gotovo svim izvještajima Evropske Unije i drugim međunarodnih subjekata, uspostavljanje pune vladavina prava u Crnoj Gori pominje kao problem u daljim integracijama, predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je u jučerašnjem intervjuu televiziji „Vijesti“ eksplicitno saopštio da prepreku za ulazak Crne Gore u NATO, ova alijansa vidi u sudstvu. Krivokapić je rekao da mu je tokom nedavne posjete Sjedinjenim Državama rečeno da je vladavina prava prva tačka u zahtjevima za članstvo. Eklatantan primjer koji govori o neefikasnosti sudstva je suđenje za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića:

„Deset godina se nigdje u svijetu ne sudi za ubistvo policajca. Ne može država gdje kriminal može da prijeti do tog nivoa da sudske presude ne mogu da se donesu deset godina, biti pouzdan partner. I to je ono što NATO insistira i na čemu Evropska Unija insistira.“

Neefikasnost kompletnog pravosuđa došlo je u centar pažnje javnosti ovih dana,kada je u parlamentu otvorena rasprava o Zakonu o Tužilaštvu, gdje postoje indicije da centri moći žele da imaju uticaj na izbor Specijalnog tužioca za organizovani kriminal i korupciju. Pomenut je veliki broj neriješenih slučajeva najtežih krivičnih djela koji na čiji se epilog još uvjek čeka. Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta je među takvim slučajevima ubrojao i slučaj ubistva ispred Kliničkog centra u Podgorici, izvršeno pred dvadeset svjedoka koji su na suđenju rekli da nisu ništa vidjeli:

„U Crnoj Gori do današnjeg dana ostalo je preko trideset neriješenih ubistava. Zar se još ne zna ko je bio u vozilu kad je ubijen Duško Jovanović? Zar se još ne zna čija je ruka ispalila hice ispred Kliničkog centra, zar se još ne zna ko je ubio policijske funkcionere Žugića i Raspopovića? Zar se još ne zna ko je strijeljao Vasa Pavićevića i Vujičića na Paštrovačkoj gori? Možete li da saopštite u svijetlu novih informacija koji su motivi za ubistvo Dragana Dudića Frica, kakve veze ima Darko Šarić sa Crnom Gorom...“

Iz ovoga su uslijedile još teže optužbe da su djelovi Vlade povezani sa organizovanim kriminalom:

„Ako je neko upravljao, vrlo sam precizan, indirektno ili direktno tajnim službama, a ukoliko nema informacija ili neće da ih kaže samo imamo dva rješenja – ili je dio organizovane kriminalne strukture ili je nesposoban.“

Na ove optužbe iz Vlade nisu stizali kontraargumenti ili objašnjenja zbog čega svi ovi, ali i ostali slučajevi stoje neriješeni. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković je objašnjavao da postoji dobra zakonska podloga za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, ali da rezultati nisu dovoljni:

„Ovi zakoni imaju za cilj da osnaže da onaže državno tužilaštvo sa dodatnim mehanizmima i alatima, da odgovori jednom od najvećih crnogorskih izazova, a to je organizovani kriminal i korupcija. Naše institucije su u periodu do sada dale i daju ozbiljan rezultat na tom planu ali smo svi zajedno cijenili da to nije dovoljno. Da Crnoj Gori treba nivo organizovanog kriminala i korupcije koji neće ugrožavati njene vitalne interesei interese građana.“

Kada je riječ o visokoj korupciji, na prvom mjestu je afera „Telekom“, odnosno privatizacija državne kompanije za koju postoji sumnja da je sprovedena uz korupcionaški model. Ko je dao, a ko primio mito od sedam miliona eura, za koliko američke finansijske vlasti tvrde da je vrijedio koruptivni dio. Učešće u privatizaciji imala je i sestra crnogorskog premijera advokatica Ana Đukanović, a američke vlasti par godina unazad pozivaju crnogorsko tužilaštvo da se upozna sa konkretnim rezultatima istrage. Nakon izbora Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, još uvjek se očekuje njegov prvi potez u obračunu sa organizovanim kriminalom i visokom korupcijom. Dritan Abazović, nezavisni poslanik, očekuje da tužilac Stanković preuzme dokumentaciju o korupciji iz Vašingtona povodom afere „Telekom“:

„Da li ćete ići u Vašington ili nećete. Ako je odgovor potvrdan molim vas da mi kažete kad bi to moglo da bude, ako je odričan nemam nikakvu dilemu da ste u sprezi sa ljudima koji su korumpirani u aferi Telekom. I tu nema nikakve filozofije, to razumije dijete od dvije godine. I nama treba taj crnogorski Falkone:“

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG