Dostupni linkovi

logo-print

Dijalog o pravosuđu: Nadležnosti Suda BiH prvi kamen spoticanja


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Napravljen je napredak u okviru strukturalnog dijaloga o bh. pravosuđu, koji je, u saradnji sa Evropskom unijom, održan u Sarajevu, a biće nastavljen za nekoliko dana u Banjaluci.

Ključne tačke razgovora ministara pravde Bosne i Hercegovine, entiteta i Distrikta Brčko, te generalnog direktora Direkcije Evropske komisije za susjedstvo Christiana Danielssona, bile su nadležnosti Suda BiH, kao i nacrt Zakona o Sudu BiH.

Trenutno rješenje, koje podrazumijeva proširenu nadležnost Suda BiH, a koje je inače predviđeno Krivičnim zakonima entiteta i Distrikta Brčko, najgore je, saglasni su ministri pravde. Šta je sporno, objasnio je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija.

Znači, predviđa ekstenziju nadležnosti Suda BiH na par krivičnih djela, iako ta djela inače nisu u nadležnosti Suda BiH. Pri tome nisu ni na koji način objektivizirani svi kriterijumi, niti se mogu unaprijed prepoznati situacije koje bi taj Sud trebao da uzme u obzir prilikom odlučivanja, da li je određeno krivično djelo koje preuzima iz entiteta upravo ono za koje je on nadležan ili nije, objašnjava Tegeltija.

Sadašnje rješenje mora biti promijenjeno i o tome će morati raspraviti ministri pravde, jer je to od sada stvar političkog dogovora.

Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske, smatra da napretka ima. Međutim Kasipović nastavlja:

"Još nemamo konačno rješenje, i to je također važno. Upravo zbog toga sam i pozvao moje kolege u Banjaluku i Banjaluka bi željela biti domaćin jednom razgovoru podgrupe koja je veoma dobro i kvalitetno radila i došla do trenutka kad dalje ne može sama bez jasnih stavova ministara pravde", kaže on.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša smatra da će dogovor biti brzo postignut, te da će nacrt Zakona o sudu BiH biti u Vijeću ministara već sredinom marta. Ali, čeka se sastanak u Banjaluci.

Josip Grubeša

Josip Grubeša

„Da konačno možemo izići sa prijedlogom nacrta Zakona o sudovima. Ako je to manje poznato javnosti, govorim o sudovima jer se formira i Viši sud, kao druga institucija Suda Bosne i Hercegovine", pojašnjava Grubeša.

„Nama je prihvatljivo formiranje Višeg suda, Apelacionog suda, u formatu kako se dogovorimo, ali u kontekstu određene nadležnosti. Dakle, jedno je vezano uz drugo. Izvjesno je da je i ovo opredjeljenje za Viši sud poboljšanje u odnosu na aktuelno stanje. Dakle, ono što trenutno imamo, sigurno nije optimalno, sigurno nije dobro i sigurno nije u interesu građana Bosne i Hercegovine. Rješenje sa Višim sudom kao posebne institucije, a uz kvalitetno riješeno pitanje nadležnosti, jeste kompletno rješenje", smatra ministar pravde RS-a Anton Kasipović.

S druge strane zamjenik ministra pravde i predsjedavajući podgrupe za pravosuđe BiH Nezir Pivić objašnjava:

Sud BiH je sud koji bilježi, po mom mišljenju, izvanredne rezultate, ali se on našao u ovom momentu kao prvi s aspekta reformi. Ono što je vrlo važno jeste da entitetski sudovi rade preko devedeset posto tih predmeta. Vrlo važna će u budućnosti biti reforma tih entitetskih sudova", kaže Pivić.

Tri prijedloga su na stolu, a o čemu je riječ objašnjava predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija.

Jedno rješenje slijedi koncept nacrta Zakona iz 2013. godine, urađenog od strane Ministarstva pravde BiH, koje predviđa regulisanje proširene nadležnosti u Zakonu o Sudu BiH. Drugo rješenje podrazumijeva regulisanje nadležnosti Suda BiH isključivo kroz krivične zakone u BiH, dakle, Krivični zakon BiH i krivične zakone entiteta i Brčko Distrikta, s tim da bi to bilo potpuno napuštanje koncepta koji trenutno važiu Zakonu o sudi BiH. I treće rješenje bi bilo konceptualni kompromis, što bi značilo da se jedan dio nadležnosti ostavi u organizacionom zakonu, odnosno u Zakonu o sudu BiH, a jedan dio se reguliše kroz krivične zakone. Prema tome, u kojem će od ta tri pravcakrenuti zakonodavac pri donošenju rješenja, nije stvar struke, jer je struka tu radila i dala svoje mišljenje, nego stvar političkog opredjeljenja", smatra Milan Tegeltija.

Prvi test za aplikaciju Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji bit će obim u kojem će pravosuđe na svim nivoima izdržati političke i druge vrste pritisaka, smatra generalni direktor Direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Christian Danielsson.

Christian Danielsson

Christian Danielsson

Koliko je važno jačanje pravosuđa za cjelokupnu vladavinu prava, poznato nam je iz ranijih slučajeva proširenja Evropske unije, jer su karakteristike uspješnog prilagođavanja standardima EU upravo postojanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa", kaže Danielsson.

Vladavina prava jedan od ključnih segmenata ambiciozne Reformske agende usvojene prošle godine, rekao je Danielsson i ocijenio da je, u kontekstu ekonomskih i socijalnih reformi, već ostvaren napredak.

Sada je neophodno održati ovaj zamah zajedno s partnerima iz međunarodnih finansijskih institucija, znači uraditi više kako bi imali garant jedne pravne države za sigurno poslovanje i povoljnu klimu za investitore.“

Evropska komisije će podržati ovaj proces, uključujući tehničku pomoć, kao i pomoć Bosni i Hercegovini da u cijelosti implementira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG