Dostupni linkovi

logo-print

Novakova: Fešta od dokumentaraca na festivalu Pravo ljudski


Kumjana Novakova Photo: Vanja Cerimagic

Kumjana Novakova Photo: Vanja Cerimagic

U Sarajevu 13. novembra počinje, premda je prema nekim razmišljanjima već počeo, VIII po redu Festival dokumentarnog filma pod naslovom Pravo ljudski. Kao poticaj za raspravu o nekim temeljnim pitanjima ljudskih prava, bit će prikazano stotinjak ostvarenja iz čitavog svijeta. U to ime, gošća je jedna od osnivačica i kreativna direktorica Kumjana Novakova.

RSE: Vaš festival je najavljen za period od 13. do 18., a čini se kako je već počeo 8., i to veoma atraktivnim segmentom Zumiraj pravo?

Novakova: Prvi put naš program za mlade, Zumiraj prava, je dobio nezavisno postojanje time što se dešava prije festivala, od 8. do 11. Mladi će imati priliku pogledati selekciju dokumentarnih i animiranih filmova, koje je tim festivala pripremio za njih, te pohađati radionice, školu dokumentarnog filma i školu pokretnih slika ili filmskih fotografija.

RSE: Šta smatraš najatraktivnijim, ako to nije regularni takmičarski program?

Novakova: Ove godine u fokusu je poseban retrospektivni program, koji je posvećen filmskim kolektivima, grupama autora i autorica koje su u različitim istorijskim periodima zajednički stvarali filmsku umjetnost. Radi se o grupama iz Francuske, Britanije i SAD. Interesantno je da se tako opsežna retrospektivna projekcija tih filmova dešava prvi put u BiH i to nam je iznimno drago. Posebna gošća festivala je gospođa Inger Servolin.

Pored toga, tradicionalno sada već, tu je i naš takmičarski program Extra muros, Izvan zidina, u kojem prikazujemo prvence autora i autorica iz čitavog svijeta. Cilj programa je otkrivanje novih autora i autorica i promocija njihovog rada.

Program koji je i najstariji program festivala je re:versus, koji ove godine donosi čak 19 naslova najrecentnije dokumentarne kinematografije iz čitavog svijeta. To su filmovi dokumentarnih mastera, budući da se radi o autorima koji na neki način diktiraju trendove u dokumentarnom filmu.

Svakako je tu i program arts&docs, koji propituje odnos između kulturnih i društvenih praksi. Tu se obično trudimo da programom postavimo pitanja koja se vežu za ulogu umjetnosti u društvenim promjenama.

Nama jako drag program je Kratki Kung Fu. To je program koji predstavlja sarajevskoj i bosansko-hercegovačkoj publici kratke forme dokumentarnog filma, poprilično eksperimentalne forme, gdje se trudimo da svake godine predstavimo najavangardnija ostvarenja iz svjetske kinematografije.

RSE: Festival je započeo kao jedna vrsta građanske akcije nekolicine studenata ili post-diplomaca. Izrastao je u kulturni projekt koji je sada pokretač ogromne građanske akcije, jedna od uzdanica civilnog društva.

Novakova: Nadam se da je to tačno, mada naša svakodnevna borba sa realnošću ne govori tako. Pravo ljudski je formiran 2006. godine, prije osam godina, kada je u sklopu majstorskog programa iz ljudskih prava i demokratije, nas troje-četvoro, sa velikom podrškom profesora Zdravka Grebe, počelo prikazivati društveno angažirane dokumentarne filmove studentima tog programa. Prvo izdanje je imalo 15 dokumentarnih filmova. Ovo izdanje, u glavnom programu, ima 70 filmova, a program za mlade ima 29. Znači 99 filmova je ove godine u selekciji festivala.

RSE: Da li ste se uopšte zanimali za ukupni doprinos ovog osmogodišnjeg rada kretanjima u društvu ili u društvima? Bilo je više nego izazovnih projekata, više nego izazovnih pitanja, silovanje u ratu, na primjer, prošle godine.

Novakova: Svakodnevno propitujemo, i sami sebe i rezultate našeg rada, ali vrlo je nezahvalno kada nemate target populaciju i kada ste u nemogućnosti izmjeriti doprinos koji imate u datom kontekstu. To je kod nas jako teško. Mi itekako sistematski pratimo rezultate naših aktivnosti koje su usmjerene ka određenim dijelu bosansko-hercegovačkog društva. To je nastavno osoblje a s druge strane mladi ljudi.

Pravo ljudski je prije tri godine formirao Zumiraj pravo u školi. To je jedan višeslojan program koji istovremeno radi i sa edukatorima i sa mladim ljudima i roditeljima. Razvili smo jednu posebnu metodologiju rada za nastavno osoblje, koji prolaze kroz naše obuke i dalje koriste tu metodologiju rada koja se bazira na upotrebi dokumentarnog filma u školama. Trenutno preko 70 nastavnika iz čitave BiH koristi tu našu metodologiju u školama.

Sa mladima imamo različite programe. S jedne strane imamo one programe koji se fokusiraju na uspostavljanje veza i odnose povjerenja mladih koji dolazi iz različitih sredina. To su najčešće različite etničke sredine, kada se radi o BiH, ali i cijele regije. Imamo i programe koji su više usmjereni na razvoj kreativnih vještina kod mladih, tipa naše škole kreativnog dokumentarnog filma. Naša škola okuplja mlade ljude iz BiH, ali smo i partneri regionalne škole dokumentarnog filma koju smo prošle godine uspostavili sa festivalima iz Prizrena, koji je najveći festival dokumentarnog filma u regiji, beogradskom Slobodnom zonom i skopskim Makedoksom.

RSE: Da li nadležni organi prepoznaju vašu muku?

Novakova: Nisam sigurna jer se mi, kao i jako puno drugih udruženja u BiH koji dobro rade i koji imaju svašta ponuditi, i društvu i mladim ljudima, sudaramo sa istim problemima svaki dan. Finansijska podrška ne postoji. Već tri godine nismo dobili nikakvu podršku od organa vlasti, na bilo kojoj razini.

RSE: Znači entuzijazam, volonterski rad, sponzorski pokloni, besplatno učešće nekih ljudi koji su vaši slično-mišljenici i to je način finansiranja?

Novakova: Jeste ali ne može se sve pokriti volonterskim radom. Ima stvari koje se moraju platiti. Izvor sredstava dolazi od neprofitnih fondacija.

RSE: Vi ste se za ovih osam godina, blagodareći vlastitoj upornosti i dijelom razumijevanja ljudi koje muče slične muke, iz malih zatvorenih prostora, uspjeli probiti na važne pozornice u Sarajevu.

Ekipa festivala

Ekipa festivala

Novakova: Pretpostavljam da će jednog dana to, na neki način, osvijestiti vlasti, ne samo u slučaju našeg djelovanja, već i u slučaju drugih i festivala i događaja u Sarajevu i BiH. Ima jako puno mladih ljudi koji još uvijek imaju volje i želje i rade nasuprot uslova u kojima rade. Nisam sigurna da ćemo moći izdržati pritisak, čije smo žrtve.

RSE: Razmišljate li možda o komercijalizaciji, kao spasonosnom rješenju?

Novakova: Jedan od osnovnih koncepata festivala jeste transformacija kulturnih i umjetničkih radova od komercijalnih u nekomercijalne, njihovo otvaranje za javnost i slobodno dijeljenje u javnom prostoru. Još uvijek nam je to bitnije i svetije od egzistencije same.

Ali, nikada ne recite nikada jer ne znamo šta će se desiti u narednih pet godina. Svake godine nam je sve teže i teže. Klasičnu komercijalizaciju Pravo ljudski nikada neće doživjeti, bar dok je ljudi koji su tu od samog osnivanja i koji već pomalo postaju umorni.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG