Dostupni linkovi

logo-print

Udruženja potrošača iz regije: Zajedno za veća prava


Supermarket u Srbiji, ilustrativna fotografija

Supermarket u Srbiji, ilustrativna fotografija

Građani bratimljenih gradova Europske unije, Srbije i Bosne i Hercegovine imali su priliku da se susretnu prošle sedmice u okviru projekta „Evropa za građane“. Na ovom susretu koji je u Tuzli trajao tri dana najviše se govorilo o pravima potrošača zemalja EU i zemalja koje još nisu postale članicom europske obitelji.

'Europa za građane' - projekt je Europske unije kroz koji se susreću građani EU i zemalja koje još uvijek čekaju da postanu članicom europske zajednice. U Tuzli je ovakav jedan susret trajao tri dana i to između građana Pečuha, Novog Sada, Osijeka i Tuzle - četiri bratimljena grada. Gordana Bulić, predsjednica potrošača TK:

„Pokušalo se to bratimljenje sa jednog diplomatskog nivoa spustiti na jedan građanski nivo, da građani vide da se mogu i oni družiti, da mogu između sebe da prave sijela, druženja, da raspravljaju o zajedničkim problemima. Naravno, uvijek ima tema za raspravu. Mi, potrošači, koju god bismo temu dodirnuli, sigurno bismo se našli sa mnogim građanima, i naših zemalja i zemalja Evropske unije. Problematika zaštite potrošača je vrlo slična u svim zemljama“, kaže Bulić.

Projekt 'Europa za građane' pomogao je potrošačima u Srbiji u donošenju zakona o zaštiti potrošača, kaže nam Lela Tasić iz Udruženja potrošača Srbije.

„Praksa naše organizacije jeste da već neke četiri godine imamo projekte koji ustvari predstavljaju prenos dobre evropske prakse. Znači, nema potrebe da izmišljamo nešto novo, ako to godinama dobro funkcioniše. Uz ovaj sadašnji projekat, bratimljeni gradovi, Pečuj, Osijek, Novi Sad i Tuzla, mogu da navedem jedan dobar primer iz Novog Sada. Kad je počeo projekat, mi smo u to vreme radili na novom zakonu o zaštiti potrošača i iskoristili jedan ovakav skup da razmenimo konkretna iskustva, koja je dobrobit za potrošače, iskoristili smo grad u Mađarskoj koja je već bila u Evropskoj uniji, da nam prenesu šta je to dobro, da ne grešimo, na čemu da ne insistiramo. Praktično smo mogli na licu mesta da razmenimo iskustva šta je to dobrobit za potrošača“, objašnjava Tasić.

Pozitivna iskustva iz prakse, potrošačima u Tuzli prenijela je Leaszlone Hotvath iz Pečuha iz Mađarske.

„Mađarska se", kaže ona, "sada već može smatrati jednom od 'starijih' članica Evropske unije. Ono što smo mi iskusili i mi baštinimo, jeste da prava potrošača spadaju u osnovna ljudska prava. Potrošačka prava tiču se velike lepeze stanovništva, dakle, potrošač je i onaj od nula godina, pa sve do naše smrti. Postojanje ovakvih udruženja kao što su udruženja potrošača i udruženja za zaštitu potrošača jeste jedno od pravila u Evropskoj uniji i vrlo je bitno jer svaki potrošač treba da ima osjećaj da ima prava i da postoji sustav koji ga može zaštititi u onom momentu kada mu je zaštita najpotrebnija.“

Hrvatska, koja je tek ušla u EU, trebat će još vremena da o ovakvim iskustvima govori – o pravima potrošača kao osnovnim ljudskim pravima. Naime, kako nam je rekla Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača iz Osijeka, prava potrošača u Hrvatskoj još uvijek su na veoma niskim razinama.

„Načelno se priča o tom da smo napravili nešto, da su cijene rominga manje, da smo ukinuli monopol, međutim, ja u praksi ne vidim ništa. Potrošači nas sve više i više zovu. Krše se ona osnovna prava potrošača, ono što smo mislili da smo već davno usvojili, trgovci se oglušuju. Unazad par mjeseci dobili smo i novi zakon o zaštiti potrošača koji je, prvo, skroz kontradiktoran onom prošlom zakonu, jer što se promoviralo u prošlom zakonu sada je zabranjeno i suprotno. Mogu reći da nam Europska unija nije donijela bolju i kvalitetniju zaštitu potrošača“, kaže Tanja Popović Filipović.

A da se ovo ne bi dogodilo Bosni i Hercegovini i Srbiji, Tanja Popović Filipović im je poručila:

„Imamo načelno dobar nacionalni program zaštite potrošača, ali to je mrtvo slovo na papiru. Dok god se to ne provodi, mi apsolutno nemamo ništa od toga što nam stoji u Narodnim novinama, da je to nešto dobro i da je to kvalitetno. Moramo početi raditi na terenu i moramo to provoditi, a često je zaštita potrošača igra jačih živaca“, zaključuje naša sagovornica.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG