Dostupni linkovi

logo-print

Prava nacionalnih manjina u BiH: I Ustav diskriminatoran


Ustav BiH, ilustrativna fotografija

Ustav BiH, ilustrativna fotografija

Nacionalne manjine u BiH, njih 17, nemaju prava, ali imaju obaveze kao i konstitutivni narodi. Njihova prava se krše unutar obrazovnog sistema, pri zapošljavanju, ali i sam Ustav BiH je diskriminatoran, što je dokazala i presuda u slučaju Sejdić - Finci. I uloga Vijeća nacionalnih manjina za sada je samo savjetodavna, što bi se, prema mišljenju članova, trabalo promijeniti.

Prava nacionalnih manjina u BiH krše se na svakom koraku. Većina ima problem pri zapošljavanju u državnim institucijama, jer prioritet imaju konstitutivni narodi. Manjine nisu ni u organima odlučivanja. Unutar obrazovnog sistema u BiH manjine nemaju pravo da uče maternji jezik, istoriju i kulturu, kaže Dervo Sejdić, predstavnik Roma u Vijeću nacionalnih manjina BiH:

Dervo Sejdić

Dervo Sejdić

„O ovim segmentima, nažalost, u bh. školskim curiculima nema skoro ništa. To mi daje za pravo da se ne osjećam kao čovjek ravnopravnim građaninom BiH. Kad će mi biti omogućeno da uživam sva prava i kulturnog i nacionalnog identiteta, to najmanje zavisi od nas, nacionalnih manjina“.

Odnos predstavnika bh. vlasti prema manjinama najbolje opisuje predsjednik Vijeća nacionalnih manjina Tihomir Knešček: „Mi smo manjina, znači nismo nikakav predmet interesa. Političari u BiH u svojim stavovima uvijek govore o tri konstitutivna naroda, a ostali pripadnici nacionalnih manjina se nikad ne pominju. Definitivno da je to nedostatak interesa“

Još prije pet godina, presudom Suda u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci, potvrđeno je da je Ustav BiH u suštini diskriminatoran. Ni brojni pregovori predstavnika vlasti nisu dali rješenje za primjenu ove presude i promjenu Ustava.

„U predmetu koji se, ustvari, ne tiče samo manjina nego se tiče i pripadnika konstitutivnih naroda koji žive na krivom dijelu teritorije, ako mogu tako da kažem, jer ni Bošnjaci ni Hrvati u RS, kao ni Srbi u Federaciji BiH isto tako nemaju prava kao i ovi koji su se do sada lijepo zvali ostali. Naravno, kod njih postoji solomonsko rješenje, a to je da presele u drugi entitet i postanu punopravni građani, dok svi mi koji smo ostali, bez obzira gdje da se preselimo, ne možemo dobiti svoja prava“, kaže Jakob Finci

„To govori da se pripadnici nacionalnih manjina i svi oni građani BiH koji se ne deklarišu kao pripadnici konstitutivnih naroda u podređenoj situaciji i danas se smatraju građanima drugog reda“, rekao je Dervo Sejdić.

Vijeće nacionalnih manjina imalo je prijedlog za provedbu ove presude, no političari su ga odlučno odbacili.

„Što znači da u narednom periodu treba da se mijenja uloga Vijeća nacionalnih manjina u BiH, kako bi Vijeće imalo veće ovlasti i moglo uticati na određene promjene“, kaže Nedžad Jusić, član Vijeća nacionalnih manjina.

Evropska unija je Bosni i Hercegovini progledala kroz prste i priznala rezultate izbora, provednih prema Izbornom zakonu BiH koji je diskriminatoran, no nakom formiranja vlasti prioritet je implementacija presude Sejdić-Finci. To daje nadu manjinama da će se ovi problemi riješiti.

„Pod nečijim pritiskom mora to da bude, da se čuje glas nacionalnih manjina i samim tim da se promijeni stanje nacionalnih manjina u BiH i da one uživaju ista prava kao i svi drugi građani BiH, jer nacionalne manjine imaju iste obaveze kao i svi drugi građani, ali nemaju ista prava - što je apsurd“, rekao je Jusić

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG