Dostupni linkovi

logo-print

Pozadina sukoba islamskih zajednica u Crnoj Gori i Sandžaku politička?


Rifat Fejzić

Rifat Fejzić

Nakon što je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić optužio sandžačkog muftiju Muamera Zukorlića da preko svojih ljudi pokušava podijeliti Islamsku zajednicu Crne Gore i unijeti razdor među crnogorske Bošnjake-muslimane otvorilo se pitanje šta je suština i pozadina tog sukoba.

Nedavno je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić ustvrdio da sandžački muftija Muamer Zukorlić svojim "fašističkim djelovanjem“ pokušava podijeliti crnogorsku Islamsku zajednicu, unijeti nemir u Crnu Goru i među ovdašnje muslimane.

Svoj naum, optužuje Fejzić, Zukorlić je navodno pokušao ostvariti preko hafiza Abdurahmana Kujevića koji je prošle sedmice izopšten iz Islamske zajednice Crne Gore, sa obrazloženjem da je tokom istovremene službe u Islamskoj zajednici Srbije negirao postojanje i strukturu te zajednice u Crnoj Gori.

Kujević je odbacio tvrdnje da je osporavao legitimitet Islamske zajednice Crne Gore, a u pismu koje je poslao iz Meke naveo je "da im se to učinilo" kada je Islamsku zajednicu vidio u „njenom izvornom legalitetu, dakle važećem propisu donesenom na osnovu slobodne volje ove zajednice da formira i bude sastavni dio Mešihata Sandžaka“.

Kujević tvrdi da ova odluka nikada i nijednim pravno valjanim aktom nije poništena i dodaje da, za razliku od kolega, priželjkuje da Islamska zajednica Crne Gore bude u sastavu Rijaseta Islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu, kao što je to Islamska zajednica Sandžaka.

Visoki funkcioner vladajuće Socijaldemokratske stranke Džavid Šabović kaže da nije siguran šta je pozadina sukoba koji je eskalirao u Islamskoj zajednici. On kaže da je intimno zagovornik koncepta da postoji jedna Islamska zajednica na Balkanu, ali kaže da se boji da bi to imalo loše posljedice.

"Islamska zajednica bi trebalo da ostane netaknuta, da se nikako ne dijeli u Crnoj Gori. Ona mora ostati jedinstvena, jer ako bude podijeljena po ovom osnovu, sledeća je podjela na Bošnjake i Albance i, onda, gdje će nas to odvesti? To je jedan od razloga koji me tjera da razmišljam da Islamska zajednica u Crnoj gori bude jedinstvena, jer i pored toga što ja to podržavam intimno, ako se budemo vezali za Sarajevo, onda će sjutra neki Džavid Albanac tražiti da se veže za Prištinu ili Tiranu...E, onda to odudara od mog koncpeta jedinstvene islamske organizacije u Crnoj Gori“, napominje Šabović.

Istoričar i bivši predsjednik Bošnjačkog savjeta Crne Gore Šerbo Rastoder napominje da saznanja o sukobu unutar Islamske zajednice crpi iz medija. On vjeruje da ovaj, do skoro prikriveni sukob, prije svega počiva na premisi odnosa islamske zajednice i države... Rastoder kaže da se tu radi o dva različita modela, gdje je Islamska zajednica Crne Gore konstituisana kao zajednica koja ima duhovnu jurisdikciju na čitavom prostoru Crne Gore, nad islamskim stanovništvom.

"Sa druge strane, u Srbiji smo imali pojavu da se Islamska zajednica podijeli, prije svega intervencijom države, da se tim podjelama dugo manipuliše, da se generišu različiti sukobi - ideološki, politički, vjerski...U jednom trenutku je kao odgovor na takvo stanje konstituisana Islamska zajednica Sandžaka, a u tome je primarna uloga bila muftije Zukorlića koji je nedvosmisleni intelektualni i vjerski autoritet na tom prostoru. S obzirom da istorijski Sandžak zahvata i prostor Crne Gore, očigledno da je ambicija bila da se duhovna jurisdikcija proširi i na to područje, i pretpostavljam da je oko toga i nastao problem. Ono što meni nije jasno, kao laiku, je zašto je sukob baš sada eskalirao? Da li to ima veze sa nekom opštom pričom o vehabijama i ulasku Crne Gore u NATO pakt i upotrebi ili zloupotrebi vjere u dnevno-političke svrhe. Ili je možda razlog što slijedi novi izbor reisa u Crnoj Gori koji je problematičan sa stanovišta onoga što oponenti govore, da postoji izvjesni ugovor Islamske zajednice Crne Gore i države po kome se prilikom izbora reisa država obavezno obavještava o kandidatu za to mjesto“, konstatuje Rastoder.

Rastoder kaže da taj navodni ugovor mnogi tumače kao direktno uplitanje države u poslove vjerske zajednice i to podupiru argumentacijom da je Islamska zajednica kaže Rastoder, voljno ili nevoljno, značajno inkorporirana u politički život Crne Gore.

"Prije svega posredstvom Bošnjačke stranke koja je djelimično uspostavila čak i kontrolu nad nekim odborima Islamske zajednice na lokalnom nivou, i kao takva protežira ono što bi se moglo nazvati vjersko. Takva politka očigledno neće donijeti dobro nikome. U principu ovaj sukob vidim kao virtuelni sukob koji ima političku pozadinu. Da nije tako mislim da bi vrlo lako mogao da se riješi“, zaključuje Rastoder.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG