Dostupni linkovi

logo-print

Povratnici u Mostar u raljama obećanja i birokratije


Pogled na Mostar

Pogled na Mostar

Povratak izbjeglih i raseljenih osoba nakon rata u BiH jedna je od najčešćih tema javne debate, u medijima, a i tokom izbornih kampanja. Iz izlaganja političara dalo bi se zaključiti kako im je povratak jedan od prioriteta. Međutim, podaci i činjenice koje iznose udruženja izbjeglih i raseljenih poražavajući su. Tako, naprimjer, predstavnici povratničkih udruženja ističu da će, ovim tempom, povratak u Mostar trajati još narednih 100 godina. S druge strane, predstavnici vlasti kažu da je taj proces skoro pa završen.

Muradif Kurtović je predsjednik udruženja "Moj dom" iz Mostara, koje okuplja ljude koji se ni 17 godina nakon rata nisu vratili u svoje stanove u još uvijek - u pojedinim dijelovima grada - neobnovljene stambene zgrade. Kurtović tvrdi da se već godinama niko od izbjeglih i raseljenih nije vratio u svoj stan.

„Nama je prekipjelo, razočarani smo i želimo da nešto promijenimo. Želimo i da uputimo apel kako lokalnim, tako i svim nivoima vlasti u BiH da promijene način obnove i povratka, jer ovaj ne funkcioniše. Ljudi su izgubili već nadu da će se ikada vratiti“, ističe Kurtović.

Kao primjer navodi blok stambenih zgrada na bivšoj liniji razdvajanja u centru grada, u Šantićevoj ulici, gdje je proces obnove takoreći zapeo, tako da te zgrade godinama stoje nedovršene.

„Taj famozni projekat, sporazum o zajedničkom finansiranju o obnovi i rekonstrukciji stambenih zgrada u Mostaru kojeg su finansirali svi nivoi vlasti, iz 2007., nažalost, još nije pri kraju u onoj prvoj fazi obnove, a trebao je biti 2009“, navodi on.

Sličan problem je i sa ljudima koji se žele vratiti u prigradska naselja. Velikim dijelom tu je riječ o srpskim povratnicima. Situacija je i više nego teška, kaže predstavnik Udruženja povratnika Srba u Mostaru Gojko Pantić.

„Kad kažem ovo, onda mislim na broj kuća koje bi trebalo obnoviti. Nažalost, šta nam se dešava - jedan broj ljudi umire, a da kuće neće obnoviti. Sad se postavlja pitanje: gdje će njegovo dijete ostati? Nema u čemu, jer mu otac ništa nije ostavio“, kaže Pantić i dodaje da je problem, zapravo, u sljedećem:

„To je negdje oko 1800 kuća koje bi trebalo obnoviti, gdje su ljudi živjeli, to mu je imovina. Postoji li ikakav sada plan da se to obnovi? Ljudima se obećaje kroz ovu strategiju, međutim, vrlo malo se ide u realizaciju. Zadnje dvije godine nema donacije. Hoće li i kada biti, ostaje da se vidi. Ljudi su izgubili svaku nadu. Jamila ih je apatija, oni ne znaju gdje su sada više.“

Mostarske vlasti: Proces povratka u završnoj fazi

U krovnoj organizaciji koja okuplja udruženja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, Uniji za održivi povratak BiH, kažu kako su uradili analizu utroška javnih sredstava za posljednje četiri godine - koliko je obnovljeno stambenih jedinica, te koliko je dato za održivi povratak. Na svim nivoima vlasti, trend je stalnog smanjenja izdvajanja za održivi povratak, kaže predsjednica Unije, Mirhunisa Zukić.
Mirhunisa Zukić, foto: Ivan Katavić

Mirhunisa Zukić, foto: Ivan Katavić


„Imamo obnovljenih kuća od 2008. godine do današnjeg dana 3250. To je minimalno za tri, odnosno četiri godine. A mi imamo neobnovljenih 143.000. Od toga 43.500 u bazi prijavljeni su, a imamo ljudi koji nisu prijavljeni“, kaže ona.

Osim što je sve manje novca, problem je i komplicirana i preglomazna birokratija.

„Ljudi će ovim tempom rekonstrukcije doći na red 2112. godine - ako je 45 ljudi apliciralo 2009. godine, a nije još ušlo u kuće. Znači, tempo realizacije tendera je nikakav, administracija je vrlo složena i komplikovana“, rekla je Zukić.

Zato povratnička udruženja traže da vlasti uklone otežavajuće kriterije za dodjelu novca za povratak i da se izdvojeni novac i utroši. Mirhunisa Zukić je navela i primjer Mostara:

„Znači, on planira za Mostar pet miliona, izdvojio je 2,5 miliona, a nije uplaćeno toliko nego milion i po - i znači imamo razliku od planiranih, prebačenih i realizovanih. I kada se prebace sredstva, i tu je čekanje da se novac utroši.“

Mostarske vlasti tvrde kako je proces povratka u tom gradu u završnoj fazi. Kako tvrde, oko 17.500 ljudi se već vratilo u ovaj grad.

„Ako se nastavi ovim tempom, u gradu Mostaru za pet godina neće biti povratka. Neće biti potreban jer će biti završen“, rekao je gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Bešlić dodaje da se mora shvatiti trenutak u kojem se nalazimo, te se s tim u vezi osvrnuo i na problem obnove zgrada u Šantićevoj ulici.

"BiH i cijelo okruženje u Evropi nema više toliko sredstava kao što je to prije bilo, i nema donatora koji su davali potpuno sve obnovljeno, samo da uđete u svoj stan. Danas toga više nema. I radiće se novi NGO standardi koji kažu - ono najelementarnije. To što su sad ovi nezadovoljni jer su drugi neki prije dobijali sve – to je njihovo potpuno pravo. Nažalost, nisu se našli na početku dok je bilo novaca u programu obnove i ja sad tu ne mogu promijeniti, niti bilo tko od nas“, ističe gradonačelnik Mostara.

Međutim, povratnička udruženja upozoravaju kako je posljedica svega da se ljudi ponovo masovno raseljavaju iz mjesta u koja su se već bili vratili.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG