Dostupni linkovi

logo-print

Povodom Dana maternjeg jezika: Razumijemo li se


Škola, ilustrativna fotografija

Škola, ilustrativna fotografija

Bosna i Hercegovina po Ustavu ima tri konstitutivna naroda i tri konstitutivna jezika. Iako građani kažu kako razlika među jezicima gotovo da i nema i da se odlično razumiju, političari vješto koriste pitanje jezika da bi manipulirali glasačima i sakupljali političke poene.

Lingvisti smatraju da je pitanje jezika ispolitizirano u BiH više nego drugdje i da na bazi potpirivanja straha od gubljenja jezika i identiteta održavaju tenzije među stanovnicima Bosne i Hercegovine.

Da je jezik u BiH sredstvo političke manipulacije govore brojni svakodnevni primjeri. Od puštanja da propadne Javni RTV servis jer nema tri kanala na tri jezika, preko toga da djeca povratnika ne mogu učiti jezik koji izaberu, do toga da u javnim institucijama troše ogromne novce na prevodioce na tri konstitutivna jezika.

Lingvisti koji nisu bliski politici slažu se u jednom - da bosanski, srpski i hrvatski jezik između sebe imaju manje razlika nego američki i britanski engleski.

"Jezičku politiku ne određuju lingvisti već političari. Oni su se izjasnili i u okviru onog što piše u ustavima", tvrdi lingvista Josip Baotić.

Naslovnica knjige

Naslovnica knjige

"Suštinski, bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik sa svojih 99 posto elemenata, može se učiti i u školi u kojoj je nastava na srpskom jeziku, i u školi u kojoj je nastava na hrvatskom jeziku, kao i u školi u kojoj je nastava na bosanskom jeziku. Ali, očigledno je da političkim strukturama nije interes da djeca idu zajedno, odnosno da se jezik iskoristi kao sredstvo koje će povezivati, nego kao sredstvo koje će ih odvajati jedna od drugih", navodi Baotić.

Profesor engleskog jezika i lingvistike, Midhat Riđanović, podsjeća da je u Bosni i Hercegovini sve ispolitizirano pa tako i jezik koji koristi ovdašnjim političarima kao sredstvo manipulacije.

"U Bosni I Hercegovini se i boje politiziraju. Ja kad izlazim iz kuće ako obučem nešto zeleno, žena mi kaže 'to ti je zeleno, uh nemoj, kažem joj, reći će da sam fundamentalist'. Čak i šta jedemo, i to se politizira, šta gledate na televiziji politizira se, gdje idete na odmor i to se politizira, a da ne govorim o jeziku. A svaki čovjek (stranac) koji dođe ovdje, on ne bi mogao naći među nama normalnim ljudima razliku. To je takva zemlja, zato što je politika stvarala problem i sad svi misle ako se bavimo politikom bićemo uredu. A niko se ne sjeti da je poštenje, rad, dobri odnosi s drugim ljudima osnova bilo kakvog napretka, pa da je i najgori sistem ići ćemo naprijed na taj način. A ako je najbolji mi ćemo ga na taj način batalit i pobit' se iz čista mira", riječi su Riđanovića.


Problem sa jezicima u Bosni i Hercegovini mogao bi se riješiti vrlo jednostavno, barem kada je obrazovni sistem u pitanju. Dovoljno bi bilo nazvati ga maternjim i problem bi bio riješen. No, aktuelni političari koji kreiraju i donose zakone na to nikad ne bi pristali. Lingvisti imaju jednostavne prijedloge.

"U jednoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina sa tri konstitutivna naroda, bilo bi poželjno da se naprave zajednički udžbenici iz nacionalnih disciplina koji bi, naravno, bili jedan od drugoga razlikovani po tome što je jedan pisan elementima norme bosanskog jezika, drugi elementima norme hrvatskog jezika, a treći elementima norme srpskog jezika. Ali, to se upravo neće. Neće se zajednički sadržaji, te se onda poteže pravo jezika i pravo na nacionalnu grupu predmeta da bi se, po mom dubokom uvjerenju, uvijek druga dva naroda suprotstavila - u najmanju ruku - kao narodi u koje se ne može I mati povjerenje u nekom dugotrajnom procesu, jer su tom trećem narodu - bilo koji narod da je u pitanju - kroz povijest nanijeli veliko zlo i ugrožavaju perspektivu i budućnost", ističe Josip Baotić, te dodaje:

Josip Baotić

Josip Baotić

"Mislim da bi se to pitanje moglo riješiti i u cijelom sistemu, da svaki pojedinac ima pravo da iskaže kojim jezikom govori, kako ga naziva, da se služi normom tog jezika i u sredini u kojoj on nije većinski, da je nastavnik jezičkom politikom obavezan da prihvati to njegovo opredjeljenje i da učeniku dozvoli da tako govori, i da kod drugih učenika ne razvija podsmijeh i ne ironizira ono što drugim učenicima nije blisko, nego da im govori kako je to jednako vrijedno, kao i ono što on ima u vlastitom izrazu ili u vlastitoj normi.

Ali, to se neće. Taj će se problem produbljavati jer da biste skrenuli pažnju sa daleko značajnijih živućih pitanja, vi raspaljujete vatru tamo gdje je ona najlakše raspaljiva. Vatra se najlakše raspaljuje na emocijama, a šta čovjeku može biti bliže i svetije od jezika koji je od pamtivijeka kao najveći dar Božji, pripisan čovjeku kao jedinom biću da može da govori.

To pitanje se neće lako riješiti dokle god političari u Bosni i Hercegovini iskreno ne budu zaželjeli približavanje triju naroda jedan drugome i stvaranjem uslova za optimalnu državnu zajednicu u kojoj će svi biti ravnopravni - ne samo u jeziku, nego i u ostalim oblastima života."

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG