Od kada je turizam prestao da bude obična kombinacija hotela, sunca i snijega, na globalnom tržištu se nalaze mnoge šarenolike ponude od kojih se neke mogu okarakterisati kao ekscentrične. Tako i crnogorski turizam kao da pokušava da zaintrigira kao destinacija posebnog vida adrenalinskog turizma gdje se "pritisak" turistima ne podiže avanturističkim turama, već besmisleno visokim cijenama.
Odomaćena praksa značajnog dijela turističkog biznisa u Crnoj Gori, da turiste tretira kao sredstvo za jednokratnu upotrebu i uzimanje para "na brzaka", uz punu svijest o tome da se taj turista više nikad neće vratiti, kulminirala je najnovijom odlukom Luke Kotor da za 500 posto podigne cijene i tako izazvale pravu paniku u brojnim turističkim agencijama i žestok revolt Crnogorskog turističkog udruženja u kom je ocijenjeno da se radi o "terorističkom aktu", te da je to neprihvatljivo za strane partnere kojima se svaka cjenovna izmjena mora najaviti godinu dana unaprijed.
Pored toga što je neposlovna, odluka kotorske Luke djeluje i potpuno besmisleno kada se uporedi sa cijenama konkurencije.
Naime. Luka Kotor je do sada, po autobusu agencija koje dolaze da preuzimaju putnike, naplaćivala 12 eura, a ta ista usluga košta 60 eura.
Predstavnici turističkih agencija su uporedili ostale kruzer destinacije na Jadranu, pa je tako cijena po autobusu u Dubrovniku blizu 11 eura, a u Splitu još manje - 8,7 eura.
Kotor će sada biti pet puta skuplji, pa je realno očekivati da će takvim cijenama ovi tutisti biti razjureni.
Sudeći po izjavi direktora Luke Kotor Vasilija Kusovca, čini se da namjera i jeste bila da se smanji broj turista.
“Kako imamo druge destinacije koje su mnogo jače i koje imaju mnogo veće tarife, procijenili smo da izgradnjom putničkog terminala, koja je u toku, i sa svim resursima koje imamo na rivi, nemamo više mogućnosti da primimo toliki broj autobusa kao do sada. Zato smo to pokušali na neki način reducirati", rekao je Kusovac dnevniku Vijesti, uz napomenu da on lično misli "da ta cijena nije toliko značajna i se ne radi o nekom značajnom poskupljenju”.
Na pitanje - kakve su posljedice ovakve prakse, čiji je Luka Kotor samo jedan dio - odgovara turizmolog Miloš Bigović:
"Mogu zaista da budu velike štete, prije svega da izazovu disatisfkaciju kod gostiju, da oni ne žele da se više vrate na tu destinaciju. Dugoročno mogu da se izazovu negativni efekti na lokalnu privredu. Dakle, mnogo je više negativnih nego pozitivnih posljedica, ukoliko se to ne radi sinhronizovano, sa povećanjem kvaliteta", ocjenjuje Bigović.
Član skupštinskog Odbora za turizam i funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Obrad Gojković je sličnog mišljenja.
"Mislim da je to dosta zastupljeno i da pravi dosta štete našem turizmu. Kada imate kvalitetnu ponudu onda možete ida naplatite nešto po cijeni koja je veća. Međutim, ono što je naša turistička ponuda u Crnoj Gori je poptuno neprihvatljivo jer turisti ne mogu da private da im se naplaćuje takva usluga po visokim cijenama. Poslije referenduma je ta zvanična orijentacija bila da mi idemo prema elitnom turizmu . Međutim, već danas vidimo da to niej utemeljeno i da mi nemamo taj kvalitet turizma da bi smo mogli da poskupljujemo uslugu", konstatuje Gojković.
Turizmolog Miloš Bigović napominje da svako poskupljenje mora imati pokriće:
"Da budem iskren, generalno nemam ništa protiv povećanja cijena. Međutim, ono za šta se ja zalažem i smatram da je ispravno gledište jeste da povećanje cijena mora da prati povećanje sveukupnog kvaliteta. Ukoliko vi povećavate cijene, a kvalitet vam stoji već godinama onda to nije u redu i vi pokazujete da ne radite strateški i onako kako bi trebalo da se radi", kaže Bigović.
U priču o neracionalnoj cjenovnoj politici uklapa se i slučaj Opštine Budva koja najavljuje uvođenje ekološke takse i turistima, a procjenjuje dse a će to proizvesti drastične negativne posljedice.
Član skupštinskog Odbora za turizam Obrad Gojković, koji se i sam ranije bavio pružanjem usluga u turizmu, kaže da je pogubna cjenovna praksa koja je raširena u domaćem turizmu rezultat vladine neuspješne turističke politike i inertnosti nadležnih organa.
"Znamo da je turizam biznis i da ttržište reguliše odnose. Međutim, značajan dio tog biznisa se reguliše i državnom politikom. Jednostavno, vlast nije uspjela da uspostavi uređen sistem gdje se zna šta je šta u turizmu i onda dolazimo do situacija koje prave štetu. Ja sam imao iskustvo dok sam bio u tom biznisu da su mi dolazili turisti da im je flaša obične vode naplaćivana po 5 eura i to je strašno. Nemate inspekciju jer se one bave običnim ubiranjem harača i imaju zadatak da državi donesu određeni prihod bez nekog udubljivanja u to kako da se poboljša turistička ponuda i da se korektivno djeluje", zaključuje Gojković.
Odomaćena praksa značajnog dijela turističkog biznisa u Crnoj Gori, da turiste tretira kao sredstvo za jednokratnu upotrebu i uzimanje para "na brzaka", uz punu svijest o tome da se taj turista više nikad neće vratiti, kulminirala je najnovijom odlukom Luke Kotor da za 500 posto podigne cijene i tako izazvale pravu paniku u brojnim turističkim agencijama i žestok revolt Crnogorskog turističkog udruženja u kom je ocijenjeno da se radi o "terorističkom aktu", te da je to neprihvatljivo za strane partnere kojima se svaka cjenovna izmjena mora najaviti godinu dana unaprijed.
Pored toga što je neposlovna, odluka kotorske Luke djeluje i potpuno besmisleno kada se uporedi sa cijenama konkurencije.
Naime. Luka Kotor je do sada, po autobusu agencija koje dolaze da preuzimaju putnike, naplaćivala 12 eura, a ta ista usluga košta 60 eura.
Predstavnici turističkih agencija su uporedili ostale kruzer destinacije na Jadranu, pa je tako cijena po autobusu u Dubrovniku blizu 11 eura, a u Splitu još manje - 8,7 eura.
Kotor će sada biti pet puta skuplji, pa je realno očekivati da će takvim cijenama ovi tutisti biti razjureni.
Sudeći po izjavi direktora Luke Kotor Vasilija Kusovca, čini se da namjera i jeste bila da se smanji broj turista.
“Kako imamo druge destinacije koje su mnogo jače i koje imaju mnogo veće tarife, procijenili smo da izgradnjom putničkog terminala, koja je u toku, i sa svim resursima koje imamo na rivi, nemamo više mogućnosti da primimo toliki broj autobusa kao do sada. Zato smo to pokušali na neki način reducirati", rekao je Kusovac dnevniku Vijesti, uz napomenu da on lično misli "da ta cijena nije toliko značajna i se ne radi o nekom značajnom poskupljenju”.
Na pitanje - kakve su posljedice ovakve prakse, čiji je Luka Kotor samo jedan dio - odgovara turizmolog Miloš Bigović:
"Mogu zaista da budu velike štete, prije svega da izazovu disatisfkaciju kod gostiju, da oni ne žele da se više vrate na tu destinaciju. Dugoročno mogu da se izazovu negativni efekti na lokalnu privredu. Dakle, mnogo je više negativnih nego pozitivnih posljedica, ukoliko se to ne radi sinhronizovano, sa povećanjem kvaliteta", ocjenjuje Bigović.
Član skupštinskog Odbora za turizam i funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Obrad Gojković je sličnog mišljenja.
"Mislim da je to dosta zastupljeno i da pravi dosta štete našem turizmu. Kada imate kvalitetnu ponudu onda možete ida naplatite nešto po cijeni koja je veća. Međutim, ono što je naša turistička ponuda u Crnoj Gori je poptuno neprihvatljivo jer turisti ne mogu da private da im se naplaćuje takva usluga po visokim cijenama. Poslije referenduma je ta zvanična orijentacija bila da mi idemo prema elitnom turizmu . Međutim, već danas vidimo da to niej utemeljeno i da mi nemamo taj kvalitet turizma da bi smo mogli da poskupljujemo uslugu", konstatuje Gojković.
Turizmolog Miloš Bigović napominje da svako poskupljenje mora imati pokriće:
"Da budem iskren, generalno nemam ništa protiv povećanja cijena. Međutim, ono za šta se ja zalažem i smatram da je ispravno gledište jeste da povećanje cijena mora da prati povećanje sveukupnog kvaliteta. Ukoliko vi povećavate cijene, a kvalitet vam stoji već godinama onda to nije u redu i vi pokazujete da ne radite strateški i onako kako bi trebalo da se radi", kaže Bigović.
U priču o neracionalnoj cjenovnoj politici uklapa se i slučaj Opštine Budva koja najavljuje uvođenje ekološke takse i turistima, a procjenjuje dse a će to proizvesti drastične negativne posljedice.
Član skupštinskog Odbora za turizam Obrad Gojković, koji se i sam ranije bavio pružanjem usluga u turizmu, kaže da je pogubna cjenovna praksa koja je raširena u domaćem turizmu rezultat vladine neuspješne turističke politike i inertnosti nadležnih organa.
"Znamo da je turizam biznis i da ttržište reguliše odnose. Međutim, značajan dio tog biznisa se reguliše i državnom politikom. Jednostavno, vlast nije uspjela da uspostavi uređen sistem gdje se zna šta je šta u turizmu i onda dolazimo do situacija koje prave štetu. Ja sam imao iskustvo dok sam bio u tom biznisu da su mi dolazili turisti da im je flaša obične vode naplaćivana po 5 eura i to je strašno. Nemate inspekciju jer se one bave običnim ubiranjem harača i imaju zadatak da državi donesu određeni prihod bez nekog udubljivanja u to kako da se poboljša turistička ponuda i da se korektivno djeluje", zaključuje Gojković.
