Dostupni linkovi

logo-print

Potrošači će uskoro znati više o tome šta jedu


Ilustracija

Ilustracija

Od 13. decembra u Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama Evropske unije, počeće primjena Pravilnika o pružanju informacija o hrani potrošačima. Njegova primjena garantuje visok stepen zaštite potrošača u pogledu informacija o hrani, kao što su rokovi trajanja, certifikati o porijeklu i sastavu proizvoda. Istovremeno osigurava nesmetano funkcionisanje internog tržišta, kao i preduslove za izvoz hrane iz Bosne i Hercegovine na tržište Evropske unije.

Najnovije analize Agencije za sigurnost hrane BiH, izvršene na 101.000 uzoraka, pokazuju da je 3,5 posto hrane higijenski neispravno. Građani Bosne i Hercegovine sve više se pitaju kakvu hranu jedu i da li je ispravna. Pitali smo ih koliko obraćaju pažnju na proizvode kada ih kupuju?

„Uvijek gledam datum proizvodnje i rok trajanja. Na akciji nikad ne kupujem pošto je to slabije kvalitete.“
„Slabo pazim. Trebalo bi bolje paziti.“
„Vidi se je li svježe, nije li svježe, vidi se okom.“
„Pazim mnogo. Pitam odakle je, gledam datum, i u marketu i na pijaci.“

Iako je Bosna i Hercegovina zemlja sa neiskorištenim zelenim površinama koje zauzimaju gotovo polovinu od ukupne površine države, domaći proizvođači jedva opstaju. Na bosanskohercegovačkom tržištu sve su prisutniji uvozni proizvodi. Tako primjerice, voće i povrće koje se ne može plasirati ni u jednu evropsku zemlju, bez problema se uvozi u BiH.

Nerijetko se bh. građanima sa polica supermarketa nude mliječni i mesni proizvodi koji se uvoze iz Brazila, Argentine ili Turske, a čije je konzumiranje opasno po zdravlje ljudi. Obesparenom puku važno je da se što manje plati, jer za skuplje – jednostavno - nema novca.

„Svijet, normalno, ne gleda da li će moj špinat kupiti sa domaćeg gnojiva stajnjaka. On će tamo kupiti, sa hibrida, samo da je jeftiniji. Takvo nam je stanje, finansije.“

„Supermarketi vjerovatno dobro rade jer je njihov lobi veliki, i reklame. Građani će, ako se budu hranili domaćom hranom, najbolje će proći, ujedno, neće se novac vani odstranjivati, a bolje će se živjeti.“

Dok domaći proizvodi propadaju, ova država uvozi gotovo 80 odsto proizvoda. No, pri tako obimnom uvozu, mogu li nadležne institucije odgovoriti potrebama, te provjeriti ispravnost svakog uveženog proizvoda? Time je zabrinut i ombudsmen za zaštitu potrošača BiH Dragan Doko.

„Razvijenost institucija u Bosni i Hercegovini trebala bi biti jedna barijera za takve vrste proizvoda. Ukoliko one nisu razvijene, ukoliko one nemaju razvijene procedure i ukoliko nemamo laboratorije, a u Bosni i Hercegovini imamo jako malo onih koje mogu biti referentne, ovlaštenih imamo, onda je potrošač praktički izložen uvoznicima.“

Svakodnevni nadzor i sankcije

Za razliku od ombudsmena, šef Katedre za higijenu i tehnologiju hrane Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Muhamed Smajlović kaže da Bosna i Hercegovina uopšte ne odudara od evropskog prosjeka kada je u pitanju kvalitet hrane:

„Bosanci i Hercegovci vole termički obrađenu hranu, dobro kuhano, reš pečeno. Ne vole da jedu krvave odreske itd. Najčešće što se dešava, to su bakterijski patogeni, salmonele, ešerihije, stafilokoka, što ide preko nedovoljno termički obrađenih namirnica.“

Stepen sigurnosti hrane trebao bi biti povećan od polovine decembra od kada će se početi primjenjivati Pravilnik o pružanju informacija o hrani potrošačima. Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Sejad Mačkić kaže kako će primjenom Pravilnika zaštita potrošača biti bolja.

„Standardi o hrani moraju se svakodnevno pratiti, a što je najbolja zaštita zdravlja potrošača, i da potrošačima damo blagovremenu, istinitu i argumentiranu informaciju o tome što se nalazi na tržištu Bosne i Hercegovine kada je u pitanju sigurnost hrane.“

Pravilnikom su zadovoljni i u Savezu udruženja potrošača BiH. Predsjednik Saveza, Murat Rašidović ističe kako je Pravilnikom precizirano niz pitanja vezano za označavanje proizvoda koji će zaštiti zdravlje potrošača i što će im znatno olakšati pri kupovini.

„Konkretno je precizirano niz pitanja, naročito oko označavanja prehrambenih proizvoda – roka trajanja, obavezi proizvođača da odgovaraju za sigurnost proizvoda koje stavljaju na tržište itd. Naši potrošači će u tom pravcu biti sigurniji. Predviđene su tu i sankcije.“

Bosna i Hercegovina do sada je preuzela i usaglasila više od 95 posto propisa o hrani od Evropske unije. U proteklom razdoblju donesen je Zakon o genetski modifikovanoj hrani, te ukupno 111 propisa, naredbi i uputstava o hrani, koji su osnova za provođenje mjera zaštite zdravlja potrošača i omogućavanje ravnopravnog položaja proizvođača hrane u Bosni i Hercegovini.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG