Dostupni linkovi

logo-print

Potrebna bolja zaštita žena od nasilja


Žene na jednom od skupova u Sarajevu, 2011.

Žene na jednom od skupova u Sarajevu, 2011.

Prema podacima Razvojnog fonda za žene UNIFEM-a, do 70 posto žena doživi fizičko ili seksualno nasilje. Podaci pokazuju i da čin nasilja uzrokuje više smrtih slučajeva nego zajedno rak, malarija, saobraćajne nesreće i ratovi.

U petak, obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u BiH počinje i kampanja „16 dana aktivizma“. Namjera je skrenuti pažnju da država treba više raditi na suzbijanju nasilja.

Nasilje u porodici predstavlja jedan od najizražajnijih oblika rodne neravnopravnosti, a procentualno se najviše odnosi na nasilje nad ženama. Bosna i Hercegovina trenutno ima osam sigurnih kuća, šest u Federaciji a dvije u Republici Srpskoj.

Tako je broj korisnica u Sigurnoj kući Fondacije lokalne demokratije u proteklih deset godina bio 1.258, kaže administratorica Fondacije Edita Pršić.

Edita Pršić

Edita Pršić

„Međutim, ovaj broj predstavlja samo one najteže i najdirektnije slučajeve. Stvarne potrebe su daleko veće. To možemo vidjeti prema SOS telefonu koji je za duplo kraći period zaprimio oko 8.000 poziva. Imamo jedan servis Centra za pravnu pomoć ženama koji je za samo godinu dana otkako je otvoren imao 923 slučaja“, navodi Edita Pršić.

Nasilje se može desiti bilo gdje. Izvršna direktorica nevladine organizacije Forma F Mirjana Penava navodi jedan aktuelni primjer:

„Žene su govorile o problemima koje imaju njihove kćerke srednjoškolke kada se vraćaju navečer iz škole, jer je sad dan kraći. Vjerujte da više nemaju povjerenja niti u policiju. Ženski stvor ne može kad se malo smrači proći normalno ulicom ne izazivajući nikoga, jer zaustavljaju se auti, do ponude da se preveze, pa čak i praćenje - onda su one tu bespomoćne.“

Edukaciju početi u vrtićima

Uz pomoć nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu napravila pomake u ovoj oblasti, ističe Pršić:

„Imamo sigurne kuće, imamo zakon koji ne tretira nasilje u porodici kao privatan problem već kao javni - i zbog toga mislim da je značajan napredak napravljen. Recimo Kanton Sarajevo - mi smo jedino sklonište koje ima osigurano finansiranje za naše klijentice, što nije slučaj u ostatku. Treba raditi da se sistemski riješi i da na nivou države imamo jedan kompletni, harmonizirani sistem.“
"Kazne su male i društvo ne šalje poruku nasilnicima da je to nedozvoljeno raditi“, kaže Lana Jajčević iz Udruženih žena Banje Luke.

Uz ranije pokrenutu sigurnu kuću, Udruženje građana „Budućnost“ je prije tačno godinu dana otvorilo Muški centar za rad sa muškarcima, kaže direktorica Gordana Vidović.

„Tretmanski se radi s onim muškarcima koji su počinili nasilje. To ne znači da su oni tu smješteni, nego je to samo terapijski rad, istraživanje njihovih socijalnih vještina. Mi jako puno radimo na podizanju svijesti da muškarci treba da se jave sami, bez da dobiju zaštitnu mjeru predviđenu zakonom. Nažalost, još uvijek postoji stigma kad je ova problematika u pitanju“, kaže Gordana Vidović.

Iako je BiH unaprijedila zakonsku regulativu koja se odnosi na nasilje, u praksi ona ne štima. Moguće rješenje je prevencija. Edukaciju treba početi već u vrtićima, ističe Lana Jajčević iz Udruženih žena Banje Luke.

„Od samog rođenja praktično edukacija treba ići. Postoji dosta edukativnih programa, ali, nažalost, uvijek volim reći da je po meni represija uvijek najbolja prevencija. Dakle, kazne su male i društvo ne šalje poruku nasilnicima da je to nedozvoljeno raditi“, zaključuje Lana Jajčević.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG