Dostupni linkovi

Potpisani projekti Transjadranskog i Jadransko-jonskog plinovoda


Ilustracija, foto: Shutterstock
Ilustracija, foto: Shutterstock
Predstavnici hrvatske Vlade potpisali su u utorak u Bakuu memorandum o razumijevanju sa Azerbajdžanom, Crnom Gorom i Albanijom kojim se Hrvatska uključuje u projekt Transjadranskog plinovoda (TAP), kojim će se jugoistok Europe opskrbljivati plinom iz područja Kaspijskog jezera. Hrvatska će se tom projektu priključiti Jadransko-jonskim plinovodom (IAP), koji će se graditi od Albanije do Splita.

Konačno jedan energetski projekt na koji Hrvatska nije zakasnila. U glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu potpisan je 45 milijardi dolara vrijedan projekt Transjadranskog plinovoda (TAP), kojim će se jugoistok Europe opskrbljivati plinom iz područja Kaspijskog jezera.

Plinovod bi od polja Shah Deniz u Azerbajdžanu išao preko Turske, Grčke i Albanije do Italije, a Hrvatska se uključuje izgradnjom Jadransko – jonskog plinovoda koji bi se kod albanskog grada Fiera odvojio i doveo plin preko Crne Gore do Splita. Planira se da oba plinovoda budu puštena u promet 2019. godine.

Hrvatski premijer Zoran Milanović je nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju kojim je dogovoren bočni krak TAP-a, Jadransko-jonski plinovod, kazao kako ovo nije povijesni dan za Hrvatsku, ali:

„Ali je važan dan u jednoj cijeloj slici energetske neovisnosti Hrvatske koju stvaramo, odnosno dobavljanja energije iz raznih pravaca. Ovo je jedan od krakova. Hrvatska ima dugačku obalu i luke, pa razmišljamo jako ozbiljno i o izgradnji terminala za ukapljeni plin (LNG). Mi smo se unazad godinu i po uspjeli priključiti ovom projektu, što nije bilo planirano, tako da to smatramo neću reći svojim uspjehom, ali doprinosom stvaranju jedne malo komotnije pozicije Hrvatske na energetskom tržištu.“

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ima velike planove.

„Naš je gospodarski cilj da u regiji budemo zemlja koja ima najbolju infrastrukturu i koja ima najjeftiniji energent, kako bismo industriju koja se bazira na velikoj potrošnji energije povukli iz Mađarske, Austrije, Češke, Slovačke, jer dok dođe ovaj plin do njih, uvijek je transport skuplji nego što je dok dođe do nas. Naša konkurentnost će biti u tome da ćemo imati jeftinije energente. Ako ćemo biti dovoljno pametni nakon 2020, kada će se završavati ovaj projekt, vjerujemo da ćemo taj potencijal iskoristiti.“

Izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda do Splita započela bi 2015 ili najkasnije 2016. godine. Redoviti profesor energetske grupe predmeta na zagrebačkom Rudarsko-geološko –naftnom fakultetu Igor Dekanić u izjavi za RSE vjeruje da će Hrvatska realizirati ovaj projekt.

„Prije svega, činjenica je da u ovom času postoji domaća zainteresirana tvrtka „Plinacro“. Ta tvrtka je izravno pod državnim nadzorom, dakle nije pod utjecajem stranih partnera itd – to je drugi faktor. Treća je stvar da su i projektanti i građevinska operativa i svi u Hrvatskoj - u petoj ili iduće godine šestoj godini recesije – gladni poslova, i da je svima u interesu da se to realizira. Eto, to su 3 osnovna elementa koji signaliziraju da se može govoriti o realnom optimizmu.“

Dekanić kaže da kod ovog projekta nije stvar samo u tome da će na taj način Hrvatska imati i alternativni izvor plina, dakle ne samo iz Rusije.

„Takvim jednim spojem, diversifikacijom – plinom iz više izvora, mogućnošću da hrvatski plinski sustav postane protočan s juga ka sjeveru, tek svime time postaje Hrvatska sposobna valorizirati svoj geografski položaj u energetskom smislu kao protočna zemlja, mogućnost za HUB itd.“
XS
SM
MD
LG