Dostupni linkovi

logo-print

Istraga o Oriću: Od nade za pravdu do tvrdnji o relativizaciji genocida


Naser Orić

Naser Orić

Iz Beograda Zoran Glavonjić, iz Sarajeva Dženana Halimović

Zahtev za raspisivanje međunarodne poternice za Naserom Orićem stigao je u Ministarstvo pravde Srbije, rečeno je za RSE u tom ministarstvu. Tužilaštvo Srbije za ratne zločine prethodno je saopštilo da vodi istragu protiv Orića, ratnog komandanta Armije Bosne i Hercegovine u Srebrenici, zbog ratnog zločina počinjenog 1992. godine.

Naser Orić i još četiri osobe, kako navodi tužilaštvo, osumnjičeni su da su 12. jula 92. u mestu Zalazje, Donji Potočari, u opštini Srebrenica, ubili devet civila srpske nacionalnosti.

Sandra Orlović, iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo, rekla je za RSE da se radi o jednom od poznatih slučajeva ratnih zločina koji do danas nisu dobili sudski epilog.

“Naveći broj počinilaca ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji još uvek je na slobodi. Zato je važno procesuirati i ovaj predmet i sve odgovorne izvesti pred lice pravde. Bez obzira koliko je vremena prošlo od tada jer slučajevi ratnih zločina ne zastarevaju. Svakako se očekuje od pravosudnih organa Bosne i Hercegovine da taj slučaj procesuiraju.”

Kako je Naser Orić nedostupan pravosudnim organima Srbije, očekuje se da će pravosuđe u Beogradu za njim raspisati poternicu Interpola. Odluka o tome, kako su za RSE naveli u Ministarstvu pravde, biće doneta nakon ocene relevantnih podataka u vezi sa krivičnim delom koje se Oriću stavlja na teret.

Na osnovu krivične prijave Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tužilaštvo je 4. avgusta 2011. Odeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu podnelo zahtev za sprovođenje istrage protiv Orića i četvorice, koja je pokrenuta 9. decembra iste godine.

Saopšteno je da je tužilac Vladimir Vukčević razgovarao sa glavnim tužiocem BiH Goranom Salihovićem o mogućnosti da se razmene informacije i dokazi u ovom predmetu, iako je istraga počela znatno pre potpisivanja Protokola o saradnji u progonu osumnjičenih za ratne zločine.

Sandra Orlović, ne ulazeći u pitanje odgovornosti osumnjičenih, kaže da je najveći problem u ovom zahtevu to što nije u saglasnosti sa protokolom koji su dve države potpisale u januaru 2013.

“Suština tog dokumenta je da se pred organima jedne i druge države sudi počiniocima koji se nalaze u toj državi. Dakle, da ne postoje paralelne istrage. Ovakvim postupanjem i vođenjem paralelnih istraga protiv državljana BIH ponovo se vraćamo na period pre donošenja protokola. To može da ugrozi duh dobre saradnje koji je uspostavljen njegovim potpisivanjem.”

Tužilaštvo Srbije za ratne zločine u saopštenju napominje da se nada da ovakvi zahtevi, iako je istraga protiv Orića započeta pre potpisivanja tog dokumenta, ne mogu da ugroze saradnju dva tužilaštva. Ukoliko pravosuđe u Srbiji podigne optužnicu protiv osumnjičenih, teško je očekivati suđenje u Beogradu jer po zakonu BiH ta država ne izručuje svoje državljane.

Jedino je moguće, zaključuje Sandra Orlović, da Tužilaštvo Srbije za ratne zločne predmet ustupi Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

“Nadam se da će ovakvih propusta biti sve manje. I da će istrage i progon počinilaca biti u fokusu, a ne nekakve omaške.”

Haška oslobađajuća presuda

Uz Orića, potjernica bi trebala biti raspisana i protiv nekadašnjeg načelnika Policijske stanice Srebrenica Hakije Meholjića. Policija nije činila zločine, kategoričan je Meholjić, a o srbijanskoj istrazi kaže:



Vasvija Vidović, advokat Nasera Orića, za RSE prokomentarisala je istragu Tužilaštva za ratne zločine Srbije protiv Nasera Orića ratnog komandanta Armije BiH u Srebrenici, Hakije Meholjića prvog čovjeka policije u tom gradu, te još tri lica.....PROČITAJTE INTERVJU

„Mene su i haški istražitelji i iz Bijeljine ispitivali još 2002. godine. Nije bilo ništa. Ovo politika Srbije pravi. Prema tome, ja sud Srbije ne priznajem.“

Oriću i ostalima stavlja se na teret da su 12. jula 1992. godine u Zalazju ubili devet civila srpske nacionalnosti. Na Petrovdan je u nekoliko sela u okolini Srebrenice, prema podacima udruženja koja okupljaju srpske žrtve, ubijeno na desetine vojnika i civila. Niko nije odgovarao, a porodice su ogorčene:

„Sve poskarivali one kosti nad kojim su zločin vršili.“

„Imala dva, odgojila, pa danas nemam nijednog. Kako je meni u tuđoj kući bez mojijeh sinova?“


"Za Nasera Orića je otvorena ta optuženička odluka u Tužilaštvu u Bijeljini i Tužilaštvo BiH je oduzelo, otelo, preuzelo, kako god hoćete, taj predmet i nekoliko godina stoji, kao i mnogi slučajevi kad su u pitanju ratni zločini. Žalosno je ovo što je Tužilaštvo R Srbije na različite zahtjeve pokrenulo taj postupak“, kaže Nedjeljko Mitrović, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS.

Tužilaštvo BiH je saopštilo da nema nikakve veze u aktivnostima suda u Beogradu u vezi sa raspisivanjem potjernica za građanima BiH, niti na bilo koji način u tome učestvuje.

Također je navedeno kako aktivnosti suda u Beogradu nemaju nikakve veze ni sa Protokolom o saradnji u procesuiranju predmeta ratnih zločina. Ipak, sa kolegama iz Srbije razgovarali su o mogućnostima da se na osnovu Protokola o saradnji u procesuiranju predmeta ratnih zločina razmijene informacije i dokazi u ovom predmetu radi eventualnog formiranja predmeta u Tužilaštvu BiH.

Orića je Haški tribunal u drugostepenom postupku oslobodio optužbi za zločine nad Srbima u Srebrenici, te mu nijedan sud ne može za isto djelo suditi ponovo, kaže Orićev advokat Vasvija Vidović:

„Naser je bio pod istragom Haškog tribunala za sve ratne događaje koje su navele srpske vlasti u svojim brojnim prijavama od 1995. naovamo. Naser je pravosnažno oslobođen optužbi za krivično djelo zločin nad civilnim stanovništvom. Član 10. Statuta Haškog tribunala reguliše pravilo non bisi bidem koje kaže:’Niko ne može biti suđen za djelo za koje je već suđen od strane Međunarodnog krivičnog tribunala.’ Pokušaćemo ustanoviti da li je podignuta optužnica i onda ćemo izvijestiti Tribunal - jer oni će u trenutku ako neki drugi sud digne optužnicu za nešto što je već presuđeno, sigurno reagovati“, kaže Vasvija Vidović.

Avdo Huseinović, autor knjige o Naresu Oriću „Od Gazimestana do Haga i nazad“, kaže kako je posljednja najava o raspisivanju potjernica pokušaj relativiziranja srebreničkog genocida:

„Umjesto da se bave mnogobrojnim zločincima koji su svakodnevno prelazili rijeku Drinu kod Bajine Bašte, kod Ljubovije, kod Malog Zvornika, oni nastavljaju sa progonom branilaca BiH. Tokom haškog procesa Naseru Oriću, odbrana Nasera Orića je kao jedan od ključnih argumenata koristila izjavu izvjesnog srbijanskog plaćenika Slobodana Mišića Topa iz Vranja, koji se u srbijanskim medijima punih usta hvalio da je u mjestu Fakovići ubio preko 70 Bošnjaka, da im je sjekao uši...", podsjeća Huseinović.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH zaprimila je zahtjev beogradskog Interpola, te ga proslijedila nadležnim institucijama, uključujući i Ministarstvo pravde BiH. No ministar Bariša Čolak kaže:

„U Ministarstvo pravde još uvijek nije došlo ništa, tako da ne mogu komentirati. Kad su u pitanju državljani BiH, i ako je u pitanju kazneno djelo ratnog zločina, mi naravno ne izručujemo svoje državljane.“

Do 1991. godine Naser Orić bio je pripadnik jedinice za specijalne operacije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, a bio je i tjelohranitelj Slobodana Miloševića. Potom kao policajac biva prebačen u Sarajevo, a nakon toga u Srebrenicu, gdje postaje ratni komandant Armije BiH. Srebrenicu je napustio u maju 1995. godine, a u avgustu iste godine istupio je iz Armije BiH.

Nakon okončanja vojničke karijere, Naser Orić je povezivan sa kriminalnim miljeom. Prema podacima policijskih i obavještajnih struktura u zemlji, našao se i na spisku 15 nosilaca organizovanog kriminala u BiH. Orića se dovodi u vezu sa iznudom novca i stvari i drugim oblicima krivičnih djela.

Mada je 2008. godine uhapšen zbog iznude, oslobođen je ove optužbe, ali je osuđen na dvije godine zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja. Pomilovao ga je predsjednik Federacije BiH Živko Budimir.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG