Dostupni linkovi

logo-print

Korupcija u poticajima za poljoprivredu FBiH: Milioni za nepostojeći biznis


Jerko Ivanović Lijanović

Jerko Ivanović Lijanović

Priredila: Dženana Halimović

Od 21 miliona maraka podijeljenog za poticaj poljoprivrednim gazdinstvima u Federaciji BiH, najmanje 2,7 miliona dodijeljeno je za stare objekte, nepostojeći posao ili stranačkim kolegama i rodbini resornog ministra Jerka Ivankovića Lijanovića.

Pola Stranci – pola poljoprivrednicima – po ovom je principu funkcionisala dodjela poticaja za poljoprivredu koju je dijelilo resorno federalno ministarstvo na čijem je čelu potpredjsednik Stranke, Narodne stranke radom za boljitak, Jerko Ivanković Lijanović.

Od 21 miliona KM dodijeljenih prošle godine na ime kapitalnih investicija najmanje 2,7 miliona završilo je kao investicija u nepostojeći biznis, zastarjele objekte, ali i podijeljeno ministovoj rodbini i stranačkim kolegama, nalazi su Centra za istraživačko novinarstvo. Neki od njih ranije su bili angažovani na prikupljanju glasova za Stranku. Kako je funkcionisala dodjela za Centar za istraživačko novinarstvo plastično je pokazao Abdulah Tutmić, vlasnik peradarske firme iz Zenice.

Nakon podnošenja zahtjeva za poticaj javio mu se član Narodne stranke Radom za boljitak te ponudio nagodbu:

„Tražio je pola stranci, pola meni, a od moje polovice njemu 15 posto. Nisam pristao i treći dan sam dobio odbijenicu“, tvrdi Tutmić.

Ali je zato Venco Anđelić iz Kiseljaka dobio blizu 650.000 KM poticaja za klaonicu koja nikada nije počela sa radom, a danas služi za smještaj tri bika koje vlasnik vodi na koride.

Venco Anđelić

Venco Anđelić

„Ja nemam stoke, imam samo bikove koje držim iz ljubavi“, kaže Anđelić.
Poticaj je dobio iako je u Registar poljoprivrednih gazdinstava upisan dva dana nakon raspisivanja javnog poziva i mimo pravila da je u gazdinstvo motao ulagati u posljendnje dvije godine.

Klaonicu nije otvorio, a novac je kaže podijelio ljudima kojima je bio dužan. Anđelić je, također, zbog lažnog carinjenja dužan je državi 3,6 miliona KM.

Procedure po kojima su se, po javnom pozivu raspisanom prošle godine, dodjeljivali poticaji za kapitalna ulaganja bile su najblaže rečeno čudne.

Naime, za sufinansiranje od 25 posto od visine koju su vlasnici investirali u objekte tokom prethodne godine, kao dokaz trebalo je priložiti račune na ime klijenata ili procjenu sudskog vještaka o vrijednosti investicije.

Od 1.135 pristiglih zahtjeva poticaje je dobilo tek 220 pojedinaca i firmi, tačnije onih koje su prve I otvorili. Ostale nikada nisu ni pregledane jer su s dodjelom prestali kad su stigli do predviđenog iznosa za poticaje.

Član Komisije za ruralni razvoj pri Ministarstvu poljoprivrede FBiH Stipe Šakić kao opravdanje za ovakvu podjelu navodi: „Mi se dalje nismo smjeli zaduživati“, tvrdi Šakić. Šakić je inače Lijanovićev stranački kolega, a u Komisiji pored njega ima još bliskih stranačkih saradnika čiji je zadatak da donose prijedloge o isplati i šalju ih ministru na potpis.

​Komisija nije ni otvorila 667 zahtjeva, a kako kaže Šakić, prijedloge za poticaje donosila je bez izlaska na teren, samo na osnovu pristigle dokumentacije i prema procjeni sudskog vještaka.

Sumnju u vrijednost procijenjenjih investicija izrazili su i federalni revizori u Reviziji Finansijskog izvještaja Ministarstva poljoprivrede FBiH traživši od Ministarstva da insistira na vjerodostojnoj dokumentaciji koja bi potvrdila da se objekat koristi za namjene za koje mu se odobrava poticaj.

Također i da se naknadno provjere procjene sudskih vještaka, naročito ako postoji sumnja da objekat nije izgrađen u periodu za koji je odobren poticaj te kada se traže veliki iznosi.

Komisija ni jednu procjenu nije uradila kako treba

Sudski vještak Zijad Sirćo, koji je radio procjene za nekoliko poljoprivrednika, na pitanje novinara mogu li se desiti razlike između stvarnog stanja i procjene, odgovorio je da Komisija niti jednu nije uradila kako treba.

„Nije izvršen uvid i adekvatno pogledano kad i kako“, kaže Sirćo.

I firma Gajevine Dušići iz Kupresa dobila je više od milion maraka poticaja na osnovu ranije izgrađenih objekata. Njezinom vlasniku Petru Buntiću je kao investicija priznat ugovor o lizingu vrijedan oko 4,3 miliona iako je po ranijim obavezama bio dužan tri miliona KM, a zbog dugovanja računi firme su blokirani.

Prema Informaciji Vladine Radne grupe za kontrolu dodijeljenih poticaja, Buntić je vlasnik i firme Buntić-Eco koja je, također, dobila poticaj vrijedan skoro 590.000 KM. Federalni revizori su utvrdili da se parcele ovih dviju firmi nalaze jedna pored druge.
Buntić je 2007. godine pred Sudom BiH proglašen krivim za pranje novca i poresku utaju, te osuđen na uvjetnu kaznu od dvije godine i novčanu kaznu od 60.000 KM.
Odbio je govoriti za CIN o načinu na koji je dobio poticaje.

Ja nisam kriminalac. Ja sam radnik koji se muči i jedva preživljava“, kaže Buntić, dodajući da je novac koji je dobio „javno i potrošen“.

Industrija mesa "Šišović" u Posušju

Industrija mesa "Šišović" u Posušju

Zajedno sa Buntićem 2007. godine osuđen je i Ante Pavković, vlasnik firme Šišović iz Posušja u čijem sastavu se nalazi nekoliko preduzeća i farmi. Dvije farme u vlasništvu obitelji Pavković dobile su poticaje: farma Glamoč nešto više od 166 hiljada maraka, a farma Tomislavgrad 129 hiljada KM. Vlasnici su u srodstvu sa ministrom Lijanovićem, ali to, navodi Pavkovićev sin Damir, direktor farme Glamoč, ne vidi kao privilegiju.

„Moja baba i ministrov otac su brat i sestra. Jesmo, blizak smo rod, ali ne mislim da sam zato privilegovan, baš suprotno“, kaže Pavković.

U razgovoru za CIN ministar Lijanović je rekao da poznaje Pavkoviće te da je jedan član te obitelji vijećnik NSRZB-a u Posušju. Dodao je da Ministarstvo nije pravosudni organ te da mu nije poznato da su poticaje dobili i poreski dužnici.

Od ukupno šestero korisnika poticaja iz Zavidovića, najmanje troje je povezano sa Narodnom strankom Radom za boljitak: Berina Hadžić te firme Ošmika i Kemin čiji su vlasnici također kadrovi NSRZB. Hadžićeva je dobila 20 hiljada KM, firma Ošmika skoro 97.000 KM, a Kemin oko 56.000 KM poticaja.

Ni odbijenica, ni obrazloženje

Član Radne grupe za kontrolu dodijeljenih poticaja, Enver Mehmedović u slučaju firme Kemin navodi kako je na imanju firme vidio skladište paletiranih drva za ogrjev.
„Dao mu je ime Skladište poljoprivrednih proizvoda i kao to bi bila prva faza hladnjače, ali, možete samo na riječ vjerovati da je to prva faza ciklusa. Može to sutra biti i kafana“, kaže Mehmedović.

Ministar Lijanović smatra da među dobitnicima poticaja nema dovoljno članova Stranke. Na pitanje novinara da li su mu se stranačke kolege obraćale za pomoć, Lijanović kaže:

Poljoprivredno gazdinstvo Tarčin

Poljoprivredno gazdinstvo Tarčin

„Možda se nekad neko i obraćao, ali je to bilo potpuno bespotrebno, jer mi ono što možemo učiniti to i učinimo. Zamjerali bi svakom ko bi tražio da kršimo zakon.“

Među onima čiji zahtjevi nisu ni obrađeni su Dževad Kovač iz Mostara i Zemljoradnička zadruga Tarčin. Kovač ima farmu sa oko hiljadu koza I koja dnevno proizvede oko 500 litara mlijeka za obližnju mljekaru. Nakon što je zatražio poticaj, stigla je reakcija iz Stranke.

„Rekli su mi: Ako ne budeš dao 50 posto, doći će ti kontrola’“, kaže Kovač i dodaje da nije dobio ni poticaj, ali ni odbijenicu.

Direktor Mehmed Nikšić i još šesterica uposlenika Zadruge očekivali su da će im se iz poticaja vratiti četvrtina investiranog novca.„Nismo dobili ni odbijenicu, ni obrazloženje, a ni pare“, kaže Nikšić. „Na koljenima smo.“ Nikšić rukovodi Koordinacijom poljoprivrednih udruženja FBiH koja je podnijela prijavu protiv Lijanovića zbog isplate poticaja.
XS
SM
MD
LG