Dostupni linkovi

logo-print

Posvetiti više pažnje izučavanju holokausta


Fotogalerija: Sjećanje na žrtve holokausta, Sarajevo, 27. janaur 2012.

Zvjezdan Živković

Već četvrtu godinu zaredom, Sarajevo je domaćin međunarodnog seminara omladine jevrejskih zajednica iz zemalja bivše Jugoslavije. Ovogodišnja tema o kojoj raspravlja 30 učesnika je „Holokaust - kako ga uče naše škole, a kako obilježavaju naše države“.

Pa ipak, države zapadnog Balkana simbolično obilježavaju Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a generacije mladih u školama vrlo malo znaju o zločinu koji je obilježio jednu epohu ljudske historije.

O tematici holokausta ovih dana razmatraju u Sarajevu mladi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Makedonije. Upitali smo Maju Vizentaner (16) koliko obrazovni sistem u Hrvatskoj posvećuje pažnju izučavanju holokausta.

Maja Vizentaner

Maja Vizentaner

„Vrlo malo, samo u povijesti - i to možda jedan sat, ništa više. Vrlo malo omladina zapravo zna o holokaustu. Možda je samo čuo holokaust kao pojam, ali ne zna šta je to“, kaže Maja.

Na pitanje je li to nedovoljno Maja odgovara:

"Pa mislim da da. Ne treba se sjećati toga svega, ali treba se znati."

U Srbiji je situacija drugačija. Prema riječima 14-ogodišnje Nađe Maletić, u školskom gradivu se skoro nikako ne izučava holokaust.

„Kod nas u Srbiji ne spominje se ni na istoriji, samo na nekim verskim nastavama i to će znati možda samo osoba koja je jako upućena u istoriju, koja to jako voli. Ovako retko će ko znati o čemu se tu radi“, navodi Nađa.

Svoje mišljenje podijelila je i 15-ogodišnja Tea Abinun iz Sarajeva:

„Imamo lekcije koje radimo na času historije. Te lekcije su veoma kratke, radimo manje od pola časa tu lekciju o holokaustu, ali me zato profesorica zamolila da ja održim predavanje o holokaustu na Dan holokausta. Moj razred je saznao više o holokaustu zahvaljujući meni.“

Mladi Jevreji u Sarajevu, 27. januar 2012.

Mladi Jevreji u Sarajevu, 27. januar 2012.

„To se u srednjoj školi izučava samo jedanput i mislim da se dosta diskutuje oko toga šta je bio holokaust, da se nikad ne zaboravi, da se ne ponovi“, kaže 17-ogodišnja Makedonka Rebeka Mučeva.

RSE: Kad vršnjacima iz srednje škole pomeneš riječ holokaust, da li znaju šta to znači?

Rebeka: Većina da.

RSE: Da li je to znanje površno?

Rebeka: Ja mislim da jeste, osim onih koje baš interesuje taj period, Drugi svjetski rat, pa čitaju knjige i gledaju filmove.

Rekonstruisati obrazovni sistem

Jedna od predavača na međunarodnom seminaru omladine jevrejskih zajednica u Sarajevu je Dina Šosberger, porijeklom iz Novog Sada sa trenutnom adresom u Zagrebu.

Upravo zbog ranijih iskustava na Balkanu, Šosberger smatra da se i van jevrejskih zajednica trebaju organizovati skupovi koji će građane svih uzrasta upoznati sa tematikom holokausta. Ona navodi jedan aktuelan primjer koji je u Hrvatskoj dobio pozitivne kritike:

Dina Šosberger

Dina Šosberger

„To je jedna inicijativa gospodina Branka Lustiga, osječkog Jevreja koji je dvostruki oskarovac, da se djeca iz raznih krajeva dovedu u bioskop, da im se prikaže jedan film i on kao predstavnik preživjelih razgovara sa tom djecom. Mislim da je to ono što u djeci ostavlja najveći utisak - to se desilo čovjeku koji jeste iz Osijeka, i vide ga i mogu sa njime da razgovaraju i mogu da čuju šta je ustvari to bilo, jer to nije bilo toliko davno.“

Jedino na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta društvo posveti pažnju da govori o ovoj tematici. U drugim prilikama vrlo rijetko, kaže predsjednik Jevrejske opšine u Sarajevu Boris Kožemjakin. Rekonstruisati obrazovni sistem ključni je zadatak, ističe Kožemjakin i dodaje:

„Dolaze nove generacije koje, bojim se, ne izučavajući takve stvari, gube mnogo u onom najelementarnijem, gube u obrazovnom smislu. Nažalost, kod svojih kuća ne dobivaju poduku koju bi trebali. Škola bi trebala biti institucija u kojoj će to dobiti, ali mi se čini da i vjerske zajednice unutar oficijelnog programa i vjeronauka koji imaju trebaju posvetiti puno više računa jednoj takvoj tematici.“

I dok je u svijetu negiranje holokuasta krivično djelo, u Bosni i Hercegovini još nije donesen zakon o zabrani negiranja holokausta i genocida u BiH. Tužno je, kaže za Radio Slobodna Evropa visoki predstavnik Valentin Inzko, da vlast u BiH kaska za donošenjem ovog zakona.

„Ja sam tužan zbog toga. Ja mislim da će vrijeme pomoći, da će biti novih generacija i drugih političara koji će se pridružiti cijelom svijetu koji obilježava taj dan i koji se izrekao protiv toga da kad je negdje bio genocid da se to negira. Budimo iskreni, to se može dogoditi svakom narodu, tako da je jako važno da oko genocida imamo principijelne stavove“, ocjenjuje Inzko.

Predavač na međunarodnom seminaru u Sarajevu Danilo Nikolić kaže za naš radio da se već sada javlja bojazan od mogućeg holokausta ili genocida ukoliko se mladim generacijama ne ukaže na njegovu destruktivnu ideologiju.

„Nažalost, od svršetka Drugog svjetskog rata nije se prestalo ratovati. Uvijek se negdje ratovalo. I dešavali su se i genocidi, i Ruanda - i dešava se i danas. Zašto? Zato što nismo naučili lekciju iz istorije“, zaključuje Nikolić.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG