Dostupni linkovi

logo-print

Postizborna kombinatorika: Ko će dijeliti vlast u BiH?


Sarajevo poslije izbora

Sarajevo poslije izbora

U očekivanju konačnih rezultata izbora u BiH, održanih 12. oktobra, političke partije prave svoje kombinacije o parlamentarnoj većini, odnosno o tome ko bi s kim mogao, ili želio, dijeliti vlast. S obzirom da je napravljena procjena i o mandatima u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, krenulo se u sastavljanje najvažnije kadrovske križaljke - ko će u Vijeće ministara.

Prema dosadašnjim preliminarnim rezultatima, u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, koji broji 42 poslanika, najjača će biti Stranka demokratske akcije, sa 10 poslanika. Među njima je i Sadik Ahmetović, koji je osvojio mandat u RS-u, što je u složenoj bh. strukturi posebno značajno. Nakon SDA, najviše mandata iz Federacije će imati Demokratska fronta - pet, HDZ - četiri, koliko i Savez za bolju budućnost. Jedno poslaničko mjesto, kao i do sada, imaće HDZ 1990., a prvi put, sa po jednim poslanikom u Parlamentu BiH će biti Stranka demokratske aktivnosti i BH patriotska stranka.

Iz RS-a najviše poslaničkih mjesta - šest, osvojio je Savez nezavisnih socijaldemokrata, a Srpska demokratska stranka jedno manje. SDP može računati na tri poslanička mjesta, što je najveći pad u odnosu na osam u prethodnom mandatu. Po jednog zastupnika će i dalje imati Demokaratski narodni savez i Partija demokratskog progresa.

Prema računici, koja za sada uglavnom dolazi iz RS-a, matematičku većinu u Parlamentu će imati SDA, SNSD i HDZ BiH. Prema onom što je izjavio potpredsjednik SNSD-a Igor Radojičić, upravo će ovaj trojac sastavljati novo Vijeće ministara:

Igor Radojičić

Igor Radojičić

„Najjasnija situacija je, možda je malo paradoksalno pošto se radi o velikim brojkama, za Parlament BiH. Iako tu nedostaje, takođe, značajan procenat glasova, praktično možemo reći da su podijeljene karte i da su mandati potpuno jasni. Postoji jasna većina u PBiH za formiranje novog Savjeta ministara. Stranke pobjednice u oba entiteta, a to su SNSD sa svojim koalicionim partnerima, i SDA i HDZ u FBiH, imaju kapacitet da mogu formirati novi Savjet ministara.“

I HDZ BiH, koji ima čvrste veze sa SNSD-om, pravi svoju računicu o mjestima u Vijeću ministara, koja bi trebala pripasti njima. Lider stranke i budući član Predsjedništva BiH Dragan Čović, u javnim istupima nakon izbora naglašava da je to prije svega mjesto šefa diplomatije, na koje mora konačno doći „pravi“ Hrvat:

„Hrvatski predstavnici koji idu u diplomaciju će biti predstavnici hrvatskog naroda, ne ljudi da bi popunili kvotu pa ih zovu Hrvatima, a to izbjegavaju čak kazati. Zadnji ministar je bio Jadranko Prlić 1997. godine. Moje insistiranje će biti da ministar vanjskih poslova ovaj put bude Hrvat jer ga nemamo već četiri, pet mandata.“

SDA, po sistemu rotacije za predsjedavajućeg Vijeća ministara, računa da će to mjesto pripasti njima, nakon što su na toj funkciji bili Hrvat i Srbin. U opticaju se i neka imena, a od danas se nezvanično pominje i Adil Osmanović, potpredsjednik stranke. Ramiz Salkić, član Predsjedništva SDA, ipak u prvi plan stavlja ocjenu da „jake stranke moraju stvarati jaku vlast“:

„Prevelika cijena se daje malim političkim partijama i onda dolazi tu do različitih vrsta mešetarenja i vrlo često preskupo koštaju te koalicije - vidjeli smo da smo izgubili svi zajedno četiri godine. Mi moramo sada napraviti vlast od jakih političkih partija.“

Željko Komšić

Željko Komšić

Demokratska fronta prvi put ulazi u bh. parlament, a jedan od poslanika će biti i lider stranke Željko Komšić, koji o osnovnim principima koaliranja kaže:

„Prvi koji vuku potez su stranke koje su izborni pobjednici. One jedine imaju taj legitimitet. Vidjećemo šta one kažu, na šta su spremne. Ako je to nastavak dosadašnje političke prakse - tebi Elektroprivreda, meni Telekom, tebi Direkcija za ceste - hvala, nećemo u tome učestvovati.“

Analitičar Srećko Latal, ipak, kaže da kombinacije ne bi trebalo praviti bez konačnih rezultata koje će objaviti Centralna izborna akomisija:

„Prije svega zbog još uvijek nejasnih izbornih rezultata u RS-u, gdje je utakmica vrlo tijesna i gdje još uvijek nije jasno ko će formirati vlast, ko će imati većinu u NS RS-a. Pretpostaviti je da iz Federacije stranke koje će biti u vlasti na državnom nivou su sigurno SDA i HDZ. Za očekivati je da će im se pridružiti barem još jedna ili dvije manje stranke - da li bi to bio DS, ili SBB, ili možda neka treća stranka, ostaje da se vidi, ali mislim da je neizbježno da okosnicu vlasti i u Federaciji i na državnom nivou budu činile SDA i HDZ, uz onaj politički blok koji bude bio sposoban da formira većinu u RS-u.

Profesor sarajevskog Univerziteta Suad Kurtčehajić smatra da, bez obzira ko će činiti parlamentarnu većinu, ozbiljnih pomaka naprijed neće biti zbog političkog uređenja BiH:

„Sistem koji mi imamo parališe integracione procese u BiH. Evo da su stranci sami napravili neku situaciju u pogledu izbora koja njima najviše paše, problem je ako vi imate politiku koja, recimo, u manjem entitetu ide putem razbijanja BiH i destabilizacije države na njenom najširem nivou, onda tu uvijek mogu djelovati i na ovaj ili onaj način putem suspenzivnog veta, znači blokirati bilo koje odluke. Moje rješenje jeste da visoki predstavnik, s obzirom da je on krajnji tumač, niko na planeti nije osim njega, može i policiju i obrazovanje i zdravstvo i mnoge druge nadležnosti da stavi na nivo države i da nam državu integriše.“

Ko god bude u vlasti narednih četiri godine, imaće teško breme naslijeđenih problema. Da li građani očekuju promjene:

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG