Dostupni linkovi

logo-print

Zdravstvo u Bosni i Hercegovini, barem kada su zgrade i oprema u pitanju, i dalje se oporavlja od minuloga rata.

Neuplaćeni doprinosi radnicima, nedostatak sanitetskog materijala, loši uslovi rada u pojedinim zdravstvenim ustanovama, samo su neki od problema u zdravstvu bh. entiteta Republika Srpska (RS).

Predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS, Milenko Granulić, kaže da je stanje u zdravstvu ovog entiteta teško i da ne funkcioniše onako kako treba.

Glavni razlozi su, smatra on, nedostatak novca i loša zakonska rješenja.

"Treba naći dodatne izvore finansiranja za zdravstvo RS jer momentalno naša najveća populacija su penzioneri koji plaćaju samo jedan posto od neto penzije, daju marku a troše stotinu. Tu treba naći rješenje kao u zemljama iz okruženja, koje stopu doprinosa imaju istu za sve. Populacija je sve starija i sve više treba zdravstvenu pomoć, a malo je para", pojašnjava Granulić.

Da nešto ne štima u zdravstvu RS potvrđuje i postojanje nekoliko sindikalnih organizacija. Unija radnika u zdravstvu RS okuplja tri sindikata. Oni su, kao i Sindikat radnika u zdravstvu, ogorčeni što zdravstveni radnici primaju samo neto plate, iako su poslodavci od septembra prošle godine bili dužni prema zaključcima Vlade da uplaćuju bruto iznose.

"Krajem avgusta ove godine je bilo blizu 110 miliona dugovanja za doprinose javnih zdravstvenih ustanova u RS, koji nisu uplaćeni, a isplaćene su neto plate radnicima", navodi Darko Marjanović, šef pravnog tima Unije zdravstvenih radnika RS.

Zbog ne izvršavanja zakonskih obaveza Unija je podigla i kolektivne tužbi protiv 10 zdravstvenih ustanova koji najviše duguju za doprinose, ali i krivične prijave protiv direktora koji su zbog neuplaćivanja doprinosa oštetili Fond zdravstva za oko 40 miliona KM.

Potpredsjednik Unije radnika u zdravstvu, doktor Miodrag Femić, tvrdi da od resornog ministarstva i entitetske vlade ne postoji dobra volja da se posrnulo zdravstvo u RS vrati u neku normalu.

"Njih apsolutno ne interesuju zdravstveni radnici, a pogotovo najmanje pacijenti. Nas interesuju prvenstveno pacijenti i zdravstveni radnici, zato i jesmo danas tu. Obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, svu odgovornost skidamo sa naših leđa jer smo mi sve učinili. Sa druge strane nismo dobili nikakav odgovor. Kupovali su vrijeme da dođe do izbora, kako bi to nezadovoljstvo, koje vlada među zdravstvenim radnicima i među pacijentima, prolongirali i dalje", konstatuje Femić.

Zbog trenutne situacije u zdravstvu, ali i nezadovoljstva zdravstvenih radnika, ne treba da čude svakodnevni medijski naslovi poput "Zbog nedostatka stentova srčani bolesnici na čekanju" ili "Pacijent preminuo čekajući ljekarsku pomoć".

Sredinom novembra, šesdesetogodišnji Ostoja Vujić iz okoline Gradiške, preminuo je od uboda stršljena.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Prema pisanju medija dva ljekara i medicinska sestra iz gradiškog Doma zdravlja, poslije poziva za pomoć, vozilom hitne pomoći, nisu stigli na vrijeme. Zbog ovog propusta u radu kažnjeni su smanjenjem tri plate za 30 odsto.

Granulić smatra da su mediji čitavu stvar malo naduvali.

"Hitna je krenula, ali je porodica pokupili čovjeka i krenula. Oni su ganjali doktora u seli i izgubili tu vrijeme. Porodica se nije žalila", kaže on.

Međutim, ima i primjera da pojedini doktori završe na sudovima.

U Banjaluci je u toku suđenje banjalučkim ljekarima Goranu Kajkutu i Dušanu Janičiću, nakon tužbe porodice, koja ih smatra odgovornim za smrt 19-godišnjeg Aleksandra Benovića.

Optužnica ih tereti za nesavjesno pružanje ljekarske pomoći i propuste. Mladić je preminuo 31. decembra 2009. godine u KC Banja Luka, nakon ranjavanja od eksplozivne naprave.

Vesna Aleksić uvjerena je u odgovornost ljekara i nada se da će nakon pet godina i sud utvrditi njihovu odgovornost za smrt njenog sina Aleksandra.

"Doktor Janičić je ostao gluv na sve na šta sam ukazivala. Njihova sujeta ne dopušta da izađe prava istina na vidjelo. Ja se nadam da će tužilaštvo ouraditi svoj posao. Meni to moje dijete ne može vratiti, ali neka ono bude posljednja žrtva", pojašnjava Vesna Aleksić.

Dokaže li se da su krivi, optuženim banjalučkim ljekarima prijeti kazna do 12 godina zatvora.

Iako su zdravstveni radnici u nezavidnom materijalnom položaju, pacijenti u većini slučajeva to ne osjećaju.

"Mi nemamo primjedbi na kvalitetu zdravstvenih usluga. Ljudi rade savjesno svoj posao. U svakom poslu može da se pogriješi, ali imaju institucije koje treba da utvrde da li je to tačno ili nije. Ono što se desilo u Crnoj Gori je logično. Ministar je podnio ostavku i mnogi drugi. Ne daj bože da se kod nas desi nešto tako jer teško da bi bilo ko dao ostavke. Ko radi, taj i griješi, ali mislim da su u zdravstvu te greške minimalne, možda na promile", smatra Granulić:

U RS do sada se nije desio slučaj da je nekom od doktora medicine, zbog lošeg rada, oduzeta licenca.

"Što se tiče trajnog oduzimanje licence, mi do sada nismo nikom trajno oduzeli licencu. Za to moraju biti veliki razlozi", zaključuje Nebojša Jovanović, predsjednik Komore doktora medicine RS.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG