Dostupni linkovi

logo-print

Posljednja goraždanska kovačnica


Više od dvije decenije Goraždanin Vahid Halilović u svojoj radionici čuva kovački zanat koji je pred izumiranjem. Ovim poslom se u Goraždu bave samo dvojica zanatlija.

U maloj drvenoj radnji u jednoj od sporenih goraždanskih ulica, Vahid Halilović najradije provodi vrijeme kojeg često u nedostatku posla ima na pretek. Serijska proizvodnja i cijene, naspram kvaliteta, i mnoge su kovače u ovoj državi primorali da odlože svoje čekiće i zaključaju vrata.

„S obzirom da je moj babo rahmetli radio ovaj zanat čitav svoj radni vijek, ja sam odrastao uz kovačnicu, uz mijeh, uz nakovanj, ali sam otišao drugim putem, učio školu, zanat ustvari, pa sam radio nešto drugo. Kad je rat došao, ukazala se potreba u brigadi da treba kovačka radnja, da se odrađuju alati za kopanje tranšeja, potkovi za konje i tako dalje. Normalno, prijavio sam se, imao sam alat, i počeo tako raditi“, sjeća se Halilović.

Iz Vahidove radnje zvuci čekića čuju se i danas. Ponekad su više poziv komšijama da svrate na razgovor nego znak da posla ima puno. Desi mu se, kaže, da mu nakovanj zahrđa, jer bez posla bude i po pola godine, ali u sezoni radova u poljoprivredi traži se svašta.

„Od obične armature, 14, 16 ili 18, napraviti potkovicu koja ima svoju svrhu i koja mnogo znači ljudima koji imaju konja. Najčešće radim popravku sjekira. Osjećam se tu da sam majstor u popravci sjekira. Termičku obradu kaljenja sam ispekao, znam 'u bobu' ocijeniti materijal od kojeg je sjekira napravljena, koji čelik. To se određuje iskrom, varnicom ili turpijom. Ja obično turpijom to osjetim i onda znam koji kal trebam dati da bi sjekira izdržala ono što treba da izdrži – da je čvrsta, da se ne krza, da se ne krivi, a da se može oštriti i da dugo traje. Pravim puno toga. Pravim kosijere za čišćenje bašti. Ljudi dolaze od svakuda. Pravim krampe, motike, havane za rezanje duvana“, priča Halilović.

Dotrajalu radionicu gradio je prije rata, a danas plaća zakup zemljišta na kojem je izgrađena. Od kovačkog zanata moglo bi se živjeti kada bi obaveze koje traži država bile manje.

Iako među mladima ne postoji interesovanje, pronašao bi i školovao nasljednika, kada bi uspio dobiti pomoć da sanira krov radionice ili je izgradi na drugoj lokaciji.

  • 16x9 Image

    Alen Bajramović

    Rođen je u Minhenu 1974. godine. Novinarstvom se počeo baviti 1996. u Radio-televiziji Goražde, gdje je obavljao dužnost urednika Informativnog programa. Autor je prvih međuentitetskih radijskih projekata u BiH.

XS
SM
MD
LG