Dostupni linkovi

logo-print

Brisel jasno upozorio: Reforme, a ne referendum


Sjedište Delegacije Evropske komisije u BiH

Sjedište Delegacije Evropske komisije u BiH

Iako je bilo planirano da Vijeće za vanjske poslove EU u ponedjeljak raspravlja o Iranu, Libiji i Tunisu, te o bliskoistočnom mirovnom procesu, na dnevni red je naknadno uvrštena Informacija o situaciji u BiH. Povod je to što je Narodna Skupšina RS donijela odluku o raspisivanju referenduma o radu pravosudnih institucija BIH, a istovremeno su, prihvaćene reforme u ozbiljnom zaostatku.

Iako je zvanični Brisel već nekoliko mjeseci u očekivanju potvrde da su bh. političari, koji su potpisali Izjavu o pokretanju ekonomskih i socijalnih reformi, spremni da s riječi pređu na djela, to se nije dogodilo.

Umjesto reformskog projekta, dobili su referendum, odnosno informaciju da RS želi izjašnjavanje građana o radu državnih pravosudnih institucija i odlukama koje donosi visoki predstavnik međunarodne zajednice.

Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, je kao razlog rasprave “pod razno“ o BiH izjavila:

„Ponekad iz BiH imamo dobre vijesti i nadamo se da ćemo im se ponovo vratiti. Situacija u ovoj zemlji nije zvanično na dnevnom redu sjednice, ali se nadam da će proces reformi krenuti naprijed i to je prioritet za građane u BiH. To zahtjeva jedinstvo svih bh. vlasti i nadam se da će pokazati odgovornost prema svojim građanima u ovim teškim danima."

Ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Republike Hrvatske Vesna Pusić je bila direktna – evo šta Komitet ministara odnosno EU žele od Republike Srpske:

“Idemo prema tome da se nekako dogovori odustajanje od ideje o referendumu jer to za posljedicu ima dovođenje u pitanje Ustava BiH i svega drugog što je Dejton donio, i rušenje toga na zakonima o sudbenoj vlasti. Mislim da je to pretjerano“, rekla je Pusić.

Miroslav Lajčak, ministar spoljnih poslova Slovačke, jedan od inicijatora da se BiH vanredno nađe na dnevnom redu ministarskog sastanka, navodi da je odluka o održavanju referenduma loša i neprihvatljiva.

„Neprihvatljiva je iz više razloga. Prvo iz pravnog. Nije moguće da entitet odlučuje o institucijama na državnom nivou. Neprihvatljiva je politički, jer jedini način kako da se rješavaju stvari u Bosni i Hercegovini jeste u dijalogu, a ne preko jednostranih poteza. A neprihvatljiv je i moralno, jer smo se 2011. dogovorili tadašnja visoka predstavnica, gospođa Ashton, u mom prisustvu, sa gospodinom Dodikom, kad je već tada razmišljao o referendumu, da to nije način. Evropska unija je ponudila strukturalni dijalog vezan za pitanja pravosuđa, koji funkcioniše. Znači ako RS ili bilo ko ima primjedbe, najbolji način da se one riješe je ovaj dijalog“, smatra Lajčak.

Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenje Johanes Hahn izjavio je da referendum u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, ne bi bio u skladu sa provođenjem reformi i saradnjom sa Evropskom unijom.

Johannes Hahn

Johannes Hahn

“Pozvao sam prošlog ponedeljka predsednika Republike Srpske Milorada Dodika da mu jasno predočim posledice najavljenog referenduma o sudu i tužilaštvu u BiH koji nije u skladu sa postojećim zakonima. Ako sam ga dobro shvatio, njegov glavni cilj je da skrene pažnju na to pitanje. Međutim, ključno je ojačati BiH, pre svega primena reformske agende kao i da se pronađe mehanizam za pregovore i saradnju sa EU, što bi trebalo da bude u interesu svih delova zemlje. Bez obzira na nedavna zbivanja u Srebrenici, odnosi zemalja u regiji su u usponu, primer za to su odmerene reakcije Predsedništva BiH i premijera Srbije Aleksandra Vučića na ovaj događaj kao i predstojeću posetu kolektivnog šefa države BiH Beogradu. Mislim da su balkanski lideri naučili lekcije iz prošlosti. Važno je pomirenje, ali i pravda”, poručio je Hahn.

Majstori demagogije

Predsjedavajući Predsjedništva BIH Dragan Čović je boravio u Briselu gdje je evropskim zvaničnicima najavio da bi već famozna reformska agenda mogla biti usvojena za dvije sedmice:

„Agenda se mora odmah usvojiti, a uz to mi želimo i koordinacioni mehanizam riješiti, tako da sam ja uvjeren da u naredna dva tjedna svakako moramo tu fazu ostaviti iza sebe. Ako se to dogodi, na jesen možemo ući otvorenije da realiziramo tu agendu ili da otvaramo pojedina pitanja, osobito na ekonomskom i socijalnom planu. Ako bi se to desilo, onda imamo pravo govoriti na jesen da od Evropske unije tražimo pomoć u rješavanju ključnih problema, pa naravno, od svjetskih financijskih institucija, MMF-a, Svjetske banke i mnogih drugih koji nam mogu pomoći na različite načine. Drugim riječima, da priču iz Dejtona transformiramo lagano ka evropskoj priči, ka briselskoj priči“, rekao je Čović.

Koliko su ova predviđanja realna? Evo šta kaže ministrica Pusić:

„Ključne su reforme za BiH. Apsolutno vjerujem da će uskoro reformska agenda biti usvojena. Da li će do toga doći u sljedeća dva tjedna, vidjet ćemo, ali, što se Bosne i Hercegovine tiče, ja sam sto posto uvjerena da je to apsolutna volja velike većine građana Bosne i Hercegovine i da je to jedna vrsta pritiska koji ipak postoji i koji, bez obzira na sva oklijevanja, političke elite prepoznaju i prihvaćaju. Ne treba ni od čega odustati, ne treba bacati koplje u trnje kod svake prepreke. Kad bismo to radili, nikud ne bismo došli“, kaže Pusić

Denis Hadžović iz Centra za sigunosne studije kaže da nije ni malo izneđujuće što se BiH našla na dnevnom redu briselskog sastanka, “rame uz rame” s kriznim žarištima u svijetu, samo zbog toga što bh. političari po ko zna koji put obmanjuju svoje sagovornike iz EU.

„Naši majstori demagogije svaki dan iskazuju svoje želje, ideje, odnosno ono čime bi zabavljali ovaj narod. Neosporno je da trebamo ozbiljne i odgovorne političare koji će ovu pruženu ruku od strane Evropske unije znati preuzeti i pokušati do kraja godine dobiti status kandidata za Bosnu i Hercegovinu. To je ono što su obećali - da će se konačno posvetiti poslovima, a ne svaki dan nametati probleme koji ne utiču nimalo na blagodet građana. Upravo suprotno – udaljavaju ih od procesa reformi“, komentariše Hadžović.

Analitičar Erol Mujanović ističe da je ovo vjerovatno posljednja prilika koju EU pruža BiH:

„Članice EU i institucije su napravile tih korak – dva prema BiH i još se čekaju konkretni znakovi, odnosno da naši lideri ispune preuzeta obećanja. Prilika je tu, ne smije se propustiti, nismo nikada imali takav vjetar u leđa i takav interes za približavanje BiH prema EU. Ako i tu priliku propustimo, ko zna kada će se ponovo ukazati“, poručuje Mujanović.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG