Dostupni linkovi

logo-print

Poruka Litve Rusiji: Nitko nam nema pravo prijetiti


Dalia Grybauskaite

Dalia Grybauskaite

Državno tužilaštvo Rusije razmatra zakonitost odluke iz 1991. godine o nezavisnosti tri baltičke države, izjavio je glasnogovornik tužilaštva.

Isti ured je prošle godine donio odluku da je poluotok Krim nezakonito predat Ukrajini 1954. nakon čega se odmah upalio alarm u nekadašnjim sovjetskim republikama, a danas članicama NATO-a i EU, Litvi, Latviji i Estoniji.

Predsjednica Litve, Dalia Grybauskaite, oštro je reagirala.

"Nitko nema pravo da nam prijeti. Naša nezavisnost je stečena krvlj i žrtvom litvanskog naroda" poručila je ona.

Dva zastupnika iz vladajuće stranke Ujedinjena Rusija tvrde da su odluke Državnog vijeća nekadašnjeg SSSR-a - koje je odobrilo nezavisnost Estonije, Latvije i Litve - bile ilegalne.

Oni ističu da su takve odluke "nanijele veliku štetu" zemlji i stoga ih treba okvalificirati kao "nacionalnu izdaju".

Predstavnik tužilaštva je lakonski utvrdio da ured postupa u skladu s ruskim zakonom "po kojem se mora razmotriti svaka pritužba".

Litva je prva od tri zemlje proglasila nezavisnost 1990. godine, nakon čega su to uradile Latvija i Estonija. Na čelu Državnog vijeća SSSR-a bio je Mihail Gorbačov koji je 1991. priznao nezavisnost tri baltičke države.

"Nadam se da će se ova besmislena akcija zaustaviti", rekao je Linas Linkevicius, ministar vanjskih poslova Litve nazivajući ruski potez "provokacijom".

Službena Moskva kao da "nema pojma" na što se žale zastupnici iz redova stranke Vladimira Putina.

Sergej Lavrov

Sergej Lavrov

"Nisam ništa čuo o istrazi", rekao je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov novinarima u Beču. "Ono što znam jest da imamo diplomatske odnose i državne ugovore sa tim baltičkim zemljama."

Interfax citira anonimni izvor iz tužilaštva koji smatra da čak i ako tužilac utvrdi da je nezavisnost baltičkih država "bila protuzakonita, jer Državno vijeće po Ustavu nije bilo ovlašteno donosi takve odluke", danas Rusija ne bi mogla u praksi izmijeniti tu odluku.

"Stvar će postati "politički pitanje" koje će morati voditi računa o realnosti", rekao je isti izvor Interfaxu, uključujući tu i članstvo baltičkih država u NATO-u, kao i nedavnu odluku Pentagona o slanju stotina tenkova, visoko kalibarskog oružja, i čak 5.000 vojnika u ovu regiju.

"Akcija" Putinovih zastupnika je, ipak, znakovita, posebno ako se promatra u svijetlu ruske aneksije ukrajinskog Krima i podršci Moskve proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine.

Očito je da u Moskvi rastu apetiti i da se sve češće osporava svjetski poredak stvoren nakon pada Berlinskog zida. Rusija je inicirala donošenje zakona koji u pitanje dovode brojne povijesne činjenice.

Prošle godine, skupina zastupnika zatražila je da državno tužilaštvo "preispita odluke Mihaila Gorbačova koje su dovele do raspada Sovjetskog saveza".

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG