Dostupni linkovi

logo-print

Porto Montenegro razjasnio nedoumice na godišnjicu rada u Tivtu


Tivat

Tivat

Kompanija Adriatik Marinas kanadskog milijardera Pitera Manka koja realizuje projekat Porto Montenegro u Tivtu, luku za megajahte i rezidencijalne objekte- obilježava pet godina rada u Crnoj Gori.

Tim povodom je organizovana pres konferencija na kojoj su predstavljeni dosadašnji rezultati, a menadžment je odgovarao i na pitanja koja se odnose na izjave glavnog investitora Pitera Manka u kojima je iznio sporne kvalifikacije na račun građana Tivta i odnose njegove kompanije sa crnogorskim državnim vrhom.

Vizija vlasnika i menadžmenta Porto Montenegra je izgradnja najmodernije marine i naselja koja će moći da primi najsofisticiranije i najmodernije jahte i pružanje najkvalitetnijih usluga, a cilj je stvaranje destinacije koja će biti funkcionalna tokom čitave godine, saopštio je Izvršni direktor na projektu Porto Montenegro Oliver Korlet povodom obilježavanja pet godina rada kompanije Adriatic marinas u Crnoj Gori.
Korlet: Mislim da je dobar dokaz našeg uspjeha i činjenica da je tokom ove godine više od 850 hiljada gostiju posjetilo Porto Montenegro.

Između 70 i 80 posto zaposlenih u Porto Montenegru je iz Crne Gore, svi objekti i sadržaji treba da promovišu Tivat kao vodeću nautičku destinaciju, a sve što je do sada urađeno bilo je u skladu sa crngorskim zakonima.

Iako kompanija još uvjek ne stvara profit već ulaže u dalju izgradnju ekskluzivnih objekata, u proteklih pet godina je plaćeno oko 16 miliona eura poreza i drugih dažbina

"Mislim da je dobar dokaz našeg uspjeha i činjenica da je tokom ove godine više od 850 hiljada gostiju posjetilo Porto Montenegro. Ta cifra od 850 hiljada predstavlja veći broj nego što Crna Gora ima stanovnika", kaže Oliver Korlet.

Petu godišnjicu postojanja komapnije Adriatic Marinas u Crnoj Gori, obilježile su i sporne izjave glavnog investitora Pitera manka i izvršnog direktora Olivera Korleta kanadskom listu Toronto life, a koje su nakon prenošenja u domaćoj štampi izazvale nezadovoljstvo u javnom mnjenju Crne Gore i u tivatskoj administraciji.

Korlet: Nismo učestvovali u pisanju zakona

Prvi sporni segment je dio naslova teksta koja glasi Destinacija Mankistan i dio izjave Pitera Manka koja je shvaćena kao potcjenjivanje civilizacijskog nivoa građana Tivta. Oliver Korlet je te djelove teksta ovako pojasnio:

"Gospodin Mank je želio da objasni čitaocima magazina takođe i novinaru koji ga je intervjuisao strast i emotivnost koji su izazvani budućom transformacijom remontno- mornaričkog zavoda u marinu".

Oliver Korlet je na konferenciji za novinare pojašnjavao i svoju izjavu za isti kanadski list u kojoj je rekao citat "Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno–pravno zakonodavstvo Vaše države?".

"Želim ovom prilikom da naglasim da ni ja niti bilo ko drugi iz Porto Montenegra nije učestvovao u pisanju zakona u Crnoj Gori", kazao je on.

Oliver Korlet, foto: RTCG

Oliver Korlet, foto: RTCG

Oliver Korlet je bio prinuđen da pojasni da je zakup zemljišta u Tivtu iznosio 23 miliona eura, da je u međuvremenu uloženo preko 100 miliona, a da je u kanadskom listu, kako je rekao pogrešno objavljeno da je zakup koštao 150 miliona eura. Korlet je rekao da se radi o pogrešnoj cifri dobijenoj miješanjem valuta.

Član borda direktora Mladen Miranović je saopštio da će za zakup od 90 godina Porto Montenegro platiti preko 150 miliona eura, odnosno svaki metar kvadratni akvatorijuma plaća 20 euro centi. Miranović je zaključio:

"Odgovorno tvrdim da u to vrijeme, kada smo poptisali ugovor sa Morskim dobrom, na jednu stranu kada stavite ugovor i sve ono što su Luka Bar, Kotor, Herceg Novi i sve marine, manje od onoga na što smo mi tada pristali i dogovorili sa državom", kazao je Miranović.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG