Dostupni linkovi

logo-print

292 žene žrtve nasilja, NVO odrađuju posao države


Odbor za rodnu ravnopravnost, 25. novembar 2013.

Odbor za rodnu ravnopravnost, 25. novembar 2013.

U Crnoj Gori je od 2009. do 2012. zabilježen rast broja slučajeva porodičnog nasilja, što nadležni pripisuju većoj vidljivosti i prisutnosti tog problema u medijima, ali i naporima države i civilnog sektora da se kroz različite programe i strategije i rad na terenu stane na put toj pojavi.

No, da bi se nasilje nad ženama suzbilo na pravi način neophodno je kadrovski ojačati centre za socijalni rad i senzibilisati zaposlene, naročito u policiji za pravilno postupanje prema žrtvama, ali i nasilnicima.

Brojevi su neumoljivi i pokazuju da je nasilje u porodici u Crnoj Gori u porastu u protekle 4 godine. Da je tako pokazali su podaci koje su u Ministarstvu rada i socijalnog staranja dobili od centara za socijalni rad.

Saopštio ih je ministar Predrag Bošković.

"Što se ukupnog broja žrtava tiče od 2009. do 2012. godine podaci su slijedeći – u 2009. bilo je 481 žrtva u 2010. godini bilo ih je 539, u 2011. 617 i u 2012. godini 705. Što se konkretno tiče nasilja nad ženama u 2009. godini je bilo 178 slučajeva dok je u 2012. godini 292".

Nada Drobnjak iz vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost smatra da crnogorsku javnost trebaju da zabrinu podaci po kojima svaka treća osoba nije spremna da prijavi nasilje u porodici, a da svaka četvrta u Crnoj Gori smatra da je žrtva odgovorna za nasilje koje trpi jer provocira nasilnika svojim postupcima.
Odbor za rodnu ravnopravnost, 25. novembar 2013.

Odbor za rodnu ravnopravnost, 25. novembar 2013.


"Zaista su to upozoravajući i uznemiravajući pokazatelji i govore o tome da moramo mnogo više snaga uložiti na promociju života bez nasilja, na tome da javno mnjenje osudi nasilnika i da institucije moraju da rade svoj posao", istakla je Drobnjak.

Upravo na rad nadležnih državnih institucija u civilnom sektoru imaju najviše zamjerki. Smatraju da su centri za socijalni rad najslabija karika u lancu institucionalne zaštite od porodičnog nasilja.

"Oni u svojim protokolima o postupanju imaju velike ovlasti. Ali što oni rade? Ništa. Tu vam je na čelu organizacije žena koja je dovedena po partijskoj liniji i koja ništa nije pomakla u odnosu na ono što od nas traže svijet i Evropa i što nas vezuje za Istambulsku konferenciju. Za svoj rad i posao ne bi trebalo da pita ni ministra ni doministra niti partiju", kaže Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće.

Sigurne kuće sa finansijskim problemima

Da u sistemu socijalne zaštite žrtava porodičnog nasilja neke stvari jednostavno nijesu dobre, saglasan je i ministar Bošković.

"Tokom ove i naredne sedmice bićete svjedoci jedne veće aktivnosti što se tiče centara za socijalni rad i koja će značajno izmijeniti samu strukturu i organizaciju te službe. To smo trebali da rješavamo mnogo ranije ali nijesmo mogli jer smo bili organičeni nekim drugim stvarima pa nijesmo mogli odmah reagovati nakon usvajanja novog zakona."

Crna Gora nema bazu podataka sa informacijama o svim prijavljenim slučajevima nasilja u porodici kao ni podatke o žrtvama i nasilnicima. Ministar Bošković je najavio da bi do kraja godine trebalo da bude kompletirana jedinstvena baza tih podataka a trebalo bi da bude otvorena i SOS telefonska linija na državnom nivou.

Crnogorske Institucije su trome u rješavanju i procesuiranju slučajeva tog nasilja, a činjenica je da je civilni sektor u zaštiti žrtava nekoliko koraka ispred države, kaže Branka Bošnjak iz Demokratskog fronta.

U civilnom sektoru su zabrinuti za sudbinu Sigurnih ženskih kuća u Podgorici i naročito u Pljevljima gdje je ta organizacija pred zatvaranjem. Strani donatori odlaze, te NVO čekaju da ih država pomogne, a do tada kubure sa brojnim problemima.

"Nama će sjutra doći da nam isključe vodu. Neka dođu pa ćemo da vidimo. Nama će isključiti struju. Koliko je ta kuća neuslovna, mi ne možemo da uključimo sve radijatore u svim sobama jer će se kuća zapaliti", kaže Ljiljana Raičević iz SŽK u Podgorici.

"Donatori odlaze sa ovih prostora smatrajući da Crna Gora ima kapacitete da formira servise podrške ili da finansijski podrži ove postojeće", kaže Sabina Talović iz SŽK u Pljevljima.

Kako je najavio Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, SŽK imaju se čemu nadati jer je ministar poručio da će uskoro sve organizacije koje se bave socijalnom djelatnošću dobiti licencu za taj rad i kao takve moći da konkurišu za novac iz budžeta.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG