Dostupni linkovi

logo-print

Poplavljena područja u BiH: Još ni cigle od vlasti


Omerdino Polje kod Maglaja

Omerdino Polje kod Maglaja

Skoro mjesec i po dana otkako su ih zadesile najveće poplave, građani kojima je voda uništila sve i dalje su prepušteni sami sebi. Lokalna vlast je nemoćna jer nema novca da im pomogne, a ona na višem nivou kaže da mora usvojiti zakone kako bi osnovala fondove za pomoć.

„Najvjerovatnije ću dobiti kao poslije rata – ni cigle!“ - Jasminka Arifagić u nekoliko riječi je opisala nemoć građana koje su, polovinom maja, zadesile poplave i jedna je od rijetkih žiteljki Maglaja koja je započela obnovu uništenog doma:

„Uradila sam pločice, posudila sam pare, nešto mi je dao sin, kćerka će mi uraditi stolariju – i tačka“, kaže.

Samo na području Maglaja poplava je zahvatila oko 1.900 kuća i stanova. Skoro mjesec i po dana kasnije stanovnici tog grada i dalje spavaju kod komšija, jer u svoje domove ne mogu. Zineta Krilić jedna je od njih. U jednospratnoj kući, osim golih zidova, nije ostalo ništa:
„Noćimo kod komšije. Malo nam dali, jedan mjesec, pa ne znam više đe ću, kako ću. Šta ću od trista maraka penzije? Pošli smo malo da radimo podove i stali, nemamo odakle više. Trebam sve podove promijeniti, sve truhlo, sve to napilo se odozdo“, priča Zineta Krilić.

Od pomoći koju su obećavale bh. vlasti za saniranje posljedica poplava nema još ništa. I dok jedni najavljuju kartice kojima će građani moći plaćati režije, drugi kažu da novac za obnovu još ne mogu dati jer nemaju zakonskog uporišta.

Ni jedni, ni drugi ne razmišljaju kako je ljudima koji su u jednom momentu ostali bez ičega i koji 40 dana kasnije žive ili u kolektivnim centrima ili pod šatorima. Neki od njih kažu:

Teško da će ovi ljudi uskoro dobiti bilo šta konkretno od predstavnika vlasti sudeći prema onome što se ovih dana čuje u entitetskim parlamentima. To potvrđuje i današnja sjednica Parlamenta Federacije koji treba da usvoji zakone za pomoć područjima nastradalim u poplavama.

Iako svaki parlamentarac ponaosob daje podršku, nisu mogli odoljeti da govornicu ne iskoriste za međusobne optužbe.

„U privrednim društvima izdvojiće se u narednih šest mjeseci po jedan posto od primanja, pa se pitam da li je ovdje na sceni diskriminacija zaposlenih“, rekao je Zoran Jovanović.

„Mislim da je Vlada u ovoj situaciji zakasnila i da je trebala ponuđena rješenja istestirati za ovaj mjesec dana kroz uredbe“, konstatovao je Amir Zukić.

„Kad je u pitanju odvajanje narednih šest mjeseci, mislim da bi trebalo samo pokušati zatražiti suglasnost uposlenika za odbijanje jedan posto od neto mjesečne plaće ovih šest mjeseci“, naveo je Luka Faletar.

Kako od ovakvog odnosa vlasti građani nekoliko opština koje su zadesile poplave i klizišta mogu bilo šta očekivati? Upravo ovakvi stavovi su ih potakli da organizuju prve proteste.

Grupa od stotinjak mještana Željeznog Polja u ponedjeljak je protestovala ispred zgrade Opštine u Žepču. Radi se o stanovnicima jednog od najteže pogođenih naselja u toj lokalnoj zajednici. Neki od njih su poručili:

„Tražimo od njih da se pod hitno pokrene ova učmala administracija da nam pomogne da riješimo da prije zime imamo sobu i kupatilo.“

Uprkos nezadovoljstvu koje su počeli iskazivati građani, činjenica je kako lokalne vlasti niti imaju novca da im pomognu, niti zakonski to mogu.

To potvrđuju i načelnici Žepča i Maglaja - Mato Zovko i Mehmed Mustabašić:

„Ja vas molim za strpljivost. Ne možemo mi rješavati ništa unaprijed dok ne budemo imali zakonsku osnovicu“, kaže Zovko.

„Pokušavamo jednu vladu, drugu vladu, ministre zivkati. Svi čekaju ovu donatorsku konferenciju“, navodi Mustabašić.

Načelnici i građani pogođenim poplavama prepušteni su sami sebi. Humanitarna pomoć više skoro da i ne dolazi, a novca da nabave materijal za obnovu ovi ljudi nemaju.

Još uvijek se ne zna ni kada će biti održana međunarodna donatorska konferencija za pomoć, niti hoće li biti prikupljeno dovoljno sredstava za ugrožena područja. Zbog toga za ove ljude, kao nikada do sada, važi poslovica: Ne lipši, magarče, do zelene trave.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG