Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li BiH zbog 121.000 spornih popisnica ostati bez objave rezultata popisa stanovništva? Na ovo pitanje odgovora još nema, a Vijeća ministara BiH i zvanično je od državne Agencije za statistiku zatražilo da donese jedinstvenu metodologiju obrade i da se drži zakona. Partikularni interesi mogli bi zemlju koštati puno više od 25 miliona eura koliko je koštao popis, jer je u igri i bh. evropski put, ali i moguće sudske posljedice.

Tek što je riješeno pitanje da se više od 120.000 popisnica uvrste u rezidentno stanovništvo pojedini članovi Centralnog popisnog biroa traže da se njihova nacionalnost, jezik i vjeroispovijest uvrste u kategoriju nepoznato. Potvrdio je to medijima i direktor Federalne agencije za statistiku BiH Emir Kremić, uz napomenu da se to kosi sa svim međunarodnim standardima.

"Po tom prijedlogu mi bi zvanično imali dvije metodologije. Jednu za cjelokupan broj stanovnika, gdje bi trebalo da bude oko 3,5 miliona stanovnika, a onda iz tog dijela da postoji druga metodologija po kojoj bi se po drugim standardima objavilo približno 128.000 građana za koje bi se prepravilo njihovo izjašnjavanje“, pojasnio je Kremić.

Time se, smatraju i u Vijeću ministara BiH, krše odredbe konvencija o zaštiti ljudskih prava, ali i Ustav BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić zatražio je stoga od državne Agencije za statistiku da usvoji jedinstvenu metodologiju po zakonu i standardima Međunarodne monitorig misije, te riješi ova pitanja.

"Moram kazati da je riječ o prijedlogu koji je u potpunoj suprotnosti sa svim pravnim propisima i praksom kod obrade podataka popisa stanovništva i u potpunoj suprotnosti sa Ustavom BiH i ustavima entiteta i sa svim konvencijama o ljudskim pravima koje su dio aneksa ustava BiH. Takva rješenja su pravno ništavna, jer niko nema pravo da mijenja podatke koje se nalaze u popisnicama jer se time krše osnovna ljudska prava zagarantovana Ustavom i međunarodnim konvencijama", rekao je Zvizdić.

Smjernice jasne, dogovora nema

Pitanje popisa stanovništva u BiH odavno nije pitanje struke već politike. Jedinstvena metodologija, čije usvajanje traži i Vijeće ministara BiH, zakočila je između ostalog na pitanju ko su rezidentni, a ko nerezidentni stanovnici. Za RS, kako navodi direktorica Republičke agencije za statistiku Radmila Čičković, smjernice su jasne.

"Zakon je potpuno jasno rekao, to je definicija uobičajenog mjesta stanovanja i ukoliko neko ima uobičajeno mjesto stanovanja u BiH onda je on rezidentni stanovnik, a ukoliko ne, onda nije“, kaže Radmila Čičković.

No u Vijeću ministara se pozivaju na kriterije koje je još u junu prošle godine predložila Međunarodna monitoring misija, kaže Zvizdić.

"Pravila za određivanje rezidentnog statusa se baziraju na pitanjima jedan do sedam popisnice, a pitanje 40 ne bi trebalo biti dio varijable prema kojima se određuje rezidentni status. BiH u roku koji je propisan - 1.7.2016. - ima popis kao jedan od najvažnijih dokumenata", napominje Zvizdić.

Nakon posljednje sjednice Centralnog popisnog biroa ostalo je u tajnosti ko je tražio da se izašnjavanja o vjeroispovijesti, jeziku i nacionalnosti podvedu pod nepoznato, kao i šta je pozadina takvih namjera.

Statističar i demograf Hasan Zolić konkretizirao je na koje se kategorije odnosi isključenje.

"Negdje oko 80.000 Bošnjaka bi bilo isključeno iz tih 121.000, oko 30.000 Srba i 10.000 Hrvata", tvrdi Zolić.

Jedna od opasnosti u koju se BiH može dovesti oduzimajući prava na izjašnjavanje ili brišući svoje stanovništvo, je slična onoj u kojoj se našla i Slovenija, nakon što je 1992 godine iz registra izbrisala oko 25.000 ljudi, podsjeća direktor Federalne agencije za ststistiku Emir Kremić.

"Sud za ljudska prava donosi presudu da je Slovenija kriva za kršenje ljudskih prava i dan danas ispravlja grešku za 25.000 građana. Zamislite da mi to uradimo za 120.000“, navodi Kremić.

BiH je, podsjetimo, dvije godine kasnila za EU i zemljama regije u obavljanju popisa stanovništva, a ako probije rok objavljivana rezultata 1. jula ove godine posljedice će biti nemjerljive.

Neće samo u nepovrat otići 25 miliona eura koliko je koštao popis, već i evropska perspektiva, koja za građane BiH nema cijenu.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG