Dostupni linkovi

logo-print

Popisna uputstva političkih i vjerskih lidera šamar multietničnosti BiH


Ilustracija

Ilustracija

Iz Sarajeva Dženana Karabegović, iz Zagreba Enis Zebić

Biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat - ključno je pitanje kojim se bave bh političari tražeći od tamošnjih građana da se tako izjasne u petnaestodnevnom popisu stanovništva, prvom nakon 22 godine u toj državi. Prebrojavanje krvnih zrnaca za bh političku elitu postalo je važnije od ukupne ekonomske slike i socijalnog statusa građana.

Bosanskohercegovački političari danima uoči popisa, a i ova četiri koliko traje, koriste svaku priliku da poruče ovdašnjim građanima kako da se izjasne. Tako je Bakir Izetbegović, član Kolektivnog šefa države izjavio:

„Pustimo druge da budu što jesu, a mi ponosno budimo ono što jesmo. Dakle, mi smo Bošnjaci.“

„I da se obavezno izjasnite kao državljani Republike Srpske“, preporučio je
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

U proglasima ne zaostaju ni vjerski lideri. Reis Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović iskoristio je bajramsku hudbu prije dva mjeseca i poručio:

„Naše narodno ime je Bošnjak, a naš jezik je bosanski.“

A nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić naveo je u svojoj poruci, povodom popisa stanovništva, kako je moralna obaveza svih vjernika da se izjasne kao katolici Hrvati. Od sveštenika je zatražio da prenesu njegovu poruku.

„Budući da su katolici najvećim dijelom Hrvati, ali nisu svi, da se onda oni izjasne u tome što jesu, dakle kao Hrvati“, prenio je Ivo Tomašević, generalni sekretar Biskupske konferencije BiH.

Sve ove poruke koje dolaze „iz usta“ političara i vjerskih vjerodostojnika za analitičare je „šamar“ multietničnosti i onome što je Bosna i Hercegovina predstavljala vijekovima. Neki od njih ocjenjuju kako za tim nije bilo ni potrebe, jer su dosadašnje politike učinile da svako u zemlji zna kojoj etničkoj grupi pripada.

„Nepotrebne su sve ove kampanje, pri tome su one, naravno, ideološki i politizirane, jer ja također mislim da je taj proces identiteta, što se tiče etničkih pripadnosti, vjerskih, u Bosni i Hercegovini završen. Može se eventualno dogoditi pokoji slučaj, ali ta odstupanja će biti beznačajna, u smislu postotaka, ne u smislu ljudi i njihovih odluka“, ocjenjuje Drago Bojić, profesor komunikologije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Prebrojavanje krvnih zrnaca, u ovogodišnjem popisu za bh političare postalo je važnije od ukupne ekonomske slike i socijalnog statusa građana koji ovdje žive. Zbog toga se nameće pitanje - šta će tačno donijeti popis? Odgovor daje Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu.

„Pokazaće da je Bosna iz multietničke postala troetnička zemlja. Pokazaće strašnu socijalnu raslojenost. Pokazaće ozbiljnu demografsku katastrofu i pokazaće da su naše politike visokog obrazovanja, politike zapošljavanja, politike ekonomskog razvoja, socijalne zaštite – propale politike. On će nas gurnuti u realnost, i sve ove priče o bošnjaštvu, srpstvu i hrvatstvu pretvoriće se u nemoć da shvatimo razmjere naše tragedije i dubine krize“, smatra Kazaz.

U probnom popisu stanovništva, gotovo jedna trećina stanovnika se nije nacionalno izjasnila. Sociolog Ivan Šijaković vjeruje da je upravo ta činjenica presudila da se pokrene politička kampanja ubjeđivanja da se takvi svrstaju u neki od tri naroda.

No, kakva je njihova sudbina, ukoliko ostanu pri svome mišljenju, i da li u tom slučaju političari sami sebe demantuju, zalažući se za provedbu presude Sejdić-Finci, koja tzv.ostalim daje jednakopravnost, Šijaković odgovara:

„Mi prihvatimo sve zbog nekog pritiska kojeg vrši Evropa, eto, uvešćemo princip Sejdić-Finci, a onda vršimo propagandu da to ne bi funkcionisalo, da on bude besmislen. Ako niko ne sme da se izjasni kao 'ostali', ili ga prosto nema, ili mi to nećemo prihvatiti, onda vi radite jednu potpuno drugu stvar – znači, onda nas kao 'nepoverljive, one koji su skloni lažima i prevarama' opet gledaju sa strane. I to je štetna stvar koju nam političari i posebno ove propagandno-nacionalne grupe nameću.“

Hrvatska: Kampanja za popis u BiH – za i protiv

Hrvatski mediji uključili su se brojnim promotivno-motivacijskim spotovima u kampanju za sudjelovanje na popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. Neki ih tumače kao zakašnjeli pokušaj brige za bh Hrvate, a neki pak kao pokušaj da se razbije netočne predrasude da će se sudjelovanjem na popisu u BiH izgubiti neka prava u Hrvatskoj.

Promotivno-motivacijski spotovi u kojima poznati glazbenici ili sportaši rodom iz Bosne i Hercegovine pozivaju da se sudjeluje na popis stanovništva u susjednoj državi i emisije na javnom servisu Hrvatske radio-televizije – tako su se hrvatski mediji uključili u kampanju oko popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini.

U promotivno-motivacijskim spotovima na odazivanje na popis pozivaju legendarni trener Miroslav Ćiro Blažević, glumac Ivo Gregurević, operna pjevačica Sandra Bagarić, kompozitor Nikša Bratoš i njih još desetak. Neki su takvim spotovima u najmanju ruku iritirani.

„Mislim da je neumjesno da me, koji sam rođen i koji sam do 17. godine živio u Bosni i Hercegovini a živim u Zagrebu već 20 godina – neka državna agencija poziva da odem u Bosnu i da se tamo izjasnim kao Hrvat, e da bi izgledalo da Hrvata u BiH ima više nego što ih ima. Ako postoji potreba, ali i zakonska obaveza hrvatske države da se brine o Hrvatima u BiH, mislim da bi ta politika trebala raspravljati o razlozima – zašto je Hrvata u BiH sve manje!“, kaže za naš radio novinar riječkog „Novog lista“ Ladislav Tomičić.

„Rezultati popisa biti će onakvi kakva je bila hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini, a pogotovo prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini – nekonzistentna i ne državna, već stranačka,“ kaže za naš radio počasni predsjednik Hrvatske seljačke stranke Bosne i Hercegovine Marko Tadić, koji također dijeli nezadovoljstvo i spotovima i cijelom hrvatskom politikom.

„Hrvati iz Bosne i Hercegovine izgubli su vlastiti identitet i preuzeli su identitet Hrvata iz Hrvatske“, tvrdi Tadić.

„Rezultat toga je da Hrvati – što je tragično – ne vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, kao što ni Srbi ne vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. A rezultat toga će biti da ćemo na ovom popisu utvrditi da je broj Hrvata u BiH značajno smanjen. I to ne samo zbog rata, nego u prvom redu zbog te političke situacije. Ja ću navesti primjer svog Tomislavgrada, gdje je broj Hrvata smanjen više nego ikada u recentnoj povijesti, iako na području samog Duvna nije bilo osobitih ratnih zbivanja“, konstatira Tadić.

Spotovi koji pozivaju da se Hrvati porijeklom iz BiH odazovu popisu za njega su – potpuni promašaj:

„Mislim da je to potpuni promašaj i da je to ponašanje prema Hrvatima Bosne i Hercegovine kao da su to maloumni ljudi koji ne znaju otčitati ni poruke Hrvatske ni hrvatsku politiku“, ocjenjuje Tadić.

Međutim, ne misle svi tako. Novinarka zagrebačkog „Jutarnjeg lista“ Snježana Pavić među rijetkima je u hrvatskoj javnosti koja se sustavno bavi prilikama u susjednoj državi.

„Kampanja je upućena bosanskohercegovačkim Hrvatima koji su sada u Hrvatskoj i ima za cilj razbiti netočnu predrasudu da se sudjelovanjem u popisu tamo gubi neka prava ovdje“, kaže kolegica Pavić za naš radio.

„Postoji strah da će značajan broj ljudi izostati sa popisa bojeći se da će sudjelovanjem u popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini ne izgube neko od svojih prava u Hrvatskoj, bilo to pravo na dječji doplatak, invalidnina, mirovina, bilo što. I zbog toga smatram da ej važno da se i hrvatska Vlada uključila u kampanju za angažiranje Hrvata da se u što većem broju odazovu popisu“, navodi Snježana Pavić.

U kampanji nema zlih ni zadnjih namjera, kaže ona:

„Teško bi bilo povjerovati da bi sadašnja Milanovićeva vlada mogla imati nekakvih nečasnih namjera prema Bosni i Hercegovini. Ovu bismo kampanju sasvim drugačije gledali da se ona odvijala pred 15-20 godina. Mislim da je pretjerano sumnjati da iza ove kampanje stoji neka mračna politika.“

Onda podsjeća da se slična kampanja za sudjelovanje na popisu stanovništva u BiH vodi i u srbijanskim javnim medijima i zaključuje:

„Očito su i Republika Hrvatske i Republika Srbija zainteresirane da se što veći broj državaljana BiH izjasne kao Hrvati, odnosno kao Srbi.“

Javni mediji u Hrvatskoj posvetili su popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini i više emisija u kojma se analiziralo stanje i perspektive bosanskohercegovačkih Hrvata.

I dok su predstavnici hrvatskih parlamentarnih stranaka poput socijaldemokrata Tonina Picule ili HDZ-ovca Drage Prgometa s visokim uvažavanjem govorili o susjednoj državi i potrebi da je tamošnji Hrvati grade u vlastitom i u zajedničkom interesu, neki su gosti temu popisa iskoristili da zagovaraju tezu o trećem entitetu kao jedinom rješenju za bh Hrvate i prozivali Stipu Mesića i Ivu Banca kao izdajice i bošnjačke plaćenike. Tu se posebno istakao urednik hercegovačkog portala poskok.info Ivan Šušnjar, a evo kako to za naš radio komentira jedan od prozvanih – Ivo Banac:

„Ja sam davno oguglao na poskok.info. Što da kažem – to je medij koji podržava Dodika, to je medij koji zapravo podržava Bosne i Hercegovine. Prema tome, ja nemam ništa za reći o poskok.info, a žao mi je što je situacija sa HTV-om dosta slučna, ali vjerujem da ću i na to oguglati. To je sve što imam za reći.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG