Dostupni linkovi

Državni zavod za statistiku objavio je etničku i konfesionalnu strukturu Hrvatske prema prošlogodišnjem popisu. U odnosu na podatke s početka stoljeća, Hrvatska ima 200.000 stanovnika manje, manje katolika i njezini stanovnici su sve prosječno stariji.

Državni zavod za statistiku objavio je etničku i konfesionalnu strukturu Hrvatske prema prošlogodišnjem popisu, a za podatke o obrazovnoj strukturi, invalidnosti, stanovanju, zapošljavanju i migracijama trebat će pričekati još najmanje godinu dana.

Iako metodologija popisa 2001. i 2011. nije identična, pa usporedbe nisu do kraja vjerodostojne, u Hrvatskoj ima 200 tisuća stanovnika manje nego 2001, za 200 tisuća je pao broj katolika, a broj ateista, agnostika i onih koji se konfesionalno ne izjašnjavaju gotovo se udvostručio, pa ih sada ima čak 290.000. Ova posljednja brojka značila bi da hrvatsko društvo postaje racionalnije, i da pada broj onih koji nacionalnost automatski povezuju sa konfesijom, odnosno hrvatstvo sa katolicizmom.

Među 4.284.889 stanovnika Hrvatske Hrvata je 90,42 posto, i preko 100.000 ih je manje nego pred 10 godina. Srba je 4,36 posto i 15 tisuća manje, a Roma je gotovo 8 tisuća više. Bošnjaci su uspješnom kampanjom uvjerili mnoge nekadašnje Muslimane da se pišu kao Bošnjaci, pa su se sa 21 tisuću popeli na 31 i po tisuću onih koji se tako izjašnjavaju, ali ih treba biti bar dvostruko toliko da dosegnu magičnu granicu od 1,5 posto ili više, pa da dobiju zastupljenost kakvu za sada ima samo srpska manjina.

Za struku do sada objavljeni podaci nisu nikakvo iznenađenje, kaže za RSE pročelnik Katedre za demografiju na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Anđelko Akrap.

„Nikakve promjene nisu neočekivane. Budući da mi pratimo ovu problematiku kontinuirano, nijedan podatak nije iznenadio – niti jedan!“ kaže Akrap.

Prosječnom stanovniku 42 godine

Profesor Akrap podsjeća da rezultati popisa mogu biti od iznimne koristi državi i društvu.

Popisni formular

Popisni formular

„Ono što je najbitnije za dugoročni razvoj Hrvatske – to su te različite strukture: obiteljska struktura, zatim druge pojedine strukture – radni kontingent, udio djece, udio starijih itd i na temelju toga napraviti jednu dugoročnu strategiju. To je moguće napraviti jedino konsenzusom svih važnijih političkih stranaka i vodećih institucija u Hrvatskoj. Iz toga onda treba izvući jednu razvojnu politiku, jar – to je smisao popisa! Smisao popisa od početka do kraja ostaje isti – da se može upravljati društvom na temelju tih podataka“, kaže on.

Međutim, za podatke o obrazovnoj strukturi, invalidnosti, stanovanju, zapošljavanju i migracijama trebat će pričekati još najmanje godinu dana. Problem je – čini se – u tome da nema tko obrađivati podatke prošlogodišnjeg popisa. Glasnogovornica Državnog zavoda za statistiku Maja Pekeč kaže da prošla vlada Jadranke Kosor nije dala novac za zapošljavanje ljudi koji bi radili na popisu.

„Prethodna vlada nije donijela takvu odluku, što je nama onemogućilo obradu podataka. Tek početkom ove godine smo pokrenuli postupak zapošljavanja putem mjere javnih radova. Drugim riječima, obrada popisne građe započela je gotovo godinu dana nakon predviđenog roka“, objašnjava Pekeč.

Navedimo još koju zanimljivost – prosječna starost stanovnika Hrvatske je 42 godine, preko 25 tisuća ljudi nacionalno su se izjasnili kao Istrani, 85.000 hrvatskih građana uz hrvatsko ima i neko drugo državljanstvo, a 150 000 ljudi manje nego pred 10 godina reklo je da im je hrvatski materinji jezik.

Među onima koji su se izjasnili kao pravoslavni vjernici, 160.000 se izjašnjavaju kao Srbi, 2.381 kao Romi, 16 i po tisuća kao Hrvati, 1882 kao Crnogorci i 2.401 kao Makedonci. Od 4.517 Crnogoraca u Hrvatskoj njih čak 2072 su agnostici, ateisti ili se ne žele izjasniti o konfesionalnoj pripadnosti.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG