Dostupni linkovi

logo-print

Popis stanovništva u BiH: Slobodno izjašnjavanje o naciji, vjeri i jeziku


Dio popisnog obrasca

Dio popisnog obrasca

Agencija za statistiku BiH objavila je u četvrtak konačnu popisnicu za popis stanovništva BiH 2013. godine koji će biti obavljen od 1. do 15. oktobra, a čelni ljudi ove agencije objasnili su na koji način će riješiti sporna pitanja o popisu koja su proteklih mjeseci punila stupce novina. Data je veća sloboda izjašnjavanja prilikom popisa odgovora na osjetljiva pitanja, no nevladine organizacije upozoravaju da još uvijek nisu otklonjene mogućnost zloupotrebe tumačenja dobijenih podataka po okončanju popisa.

Pripreme za popis stanovništva BiH 2013. godine teku po planu, kažu u Agenciji za statistiku BiH. Popisnica je u štampi. U konačnici sadrži 46 pitanja - 27 univerzalnih koje ima svaka zemlja, a ostala su sastavljena u skladu sa specifičnostima BiH.

Riješene su dileme i oko spornih pitanja, poput izjašnjavanja o nacionalnoj, vjerskoj pripadnosti i jeziku, a popisivači će biti obučeni kako da se ponašaju u takvim situacijama, objašnjava Nora Selimović, glavna metodologistica Agencije za statistiku BiH:

„Kad je u pitanju izjašnjenje o etničkoj i vjerskoj pripadnosti ili maternjem jeziku u našim uputstvima strogo stoji napomena da prilikom ulaska u domaćinstvo kad obavlja razgovor može da saopšti osobi da osoba nije dužna da na ta pitanja daje odgovor. Postoji modalitet etnička ili nacionalna pripadnost Srbi, Hrvati, Bošnjaci ili nešto ostalo. Naše su instrukcije da popisivač upiše tačno onakav odgovor kako ispitivana osoba kaže. Ako ispitana osoba kaže:’Ja sam Marsovac’, znači njegova je dužnost da upiše Marsovac“, pojašnjava Nora Selimović.

Agencija je otvorila i web stranicu popis2013.ba, na kojoj se građani BiH mogu informisati o popisu i vidjeti kako popisnica izgleda. Putem interneta omogućeno je onima koji više od 12 mjeseci žive u inostranstvu da popune popisnice i pošalju ih poštom. Time je otklonjena dilema oko popisa dijaspore, kaže direktor Agencije Zdenko Milinović:

„Ima uputa na koji način osobe da popune te popisnice i pošalju na adresu Agencije putem pošte“, navodi Milinović.

Nakon niza tribina, nevladine organizacije, koje su upozoravale na manjkavosti usvojenog Zakona o popisu, uspjele su skrenuti pažnju i izvojevati promjenu prvobitnih pravila popisa, no ipak neka pitanja su ostala neriješena.

Slijedi političko instruiranje

Adnan Huskić, politički analitičar i predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju, kaže da očekuje i u narednih mjesec dana do popisa da će političke strukture nastojati instruirati građane kako da se izjašnjavaju o „osjetljivim“ pitanjima:

Adnan Huskić

Adnan Huskić

„U svakom slučaju očekujem kampanje što političkih aktera, što religijskih organizacija, što nezavisnih, civilnog društva itd., u smislu instruiranja građana i to je nešto s čime ćemo se mi morati suočavati u narednom periodu“, napominje Huskić.

Iako iz Agencije za statistiku kažu da je sigurnost zaštite ličnih podataka građana zagarantovana, nisu precizirali koje mjere će biti poduzete, osim što će tražiti od popisivača da ne govore o prikupljenim podacima.

Nevladine organizacije su tražile da se u zaštitu ličnih podataka građana uključi i Agencija za zaštitu podataka BiH. Tija Memišević, direktorica Evropskog istraživačkog centra, upozorava već mjesecima da je neophodno već sada tražiti modele kojima bi se spriječila njihova zloupotreba:

„Sve zemlje u tranziciji su imale velika kretanja stanovništva, i ne samo to nego i veliki priliv imigranata iz drugih zemalja, i dešavalo se da u roku od pola godine ili u godini rezultati u smislu etničke kompozicije ili vjeroispovijesti postanu potpuno irelevantni. Oni se trebaju uvažiti jer mi imamo sistem takav kakav imamo, ali se trebaju uvažiti samo tamo gdje je u korist građana, znači gdje govorimo o mjestima gdje još uvijek postoji potencijal za povratak i gdje postoji želja za povratkom, ali da oni ne smiju da se koriste kao podaci koji su objektivni, kao osnova za reforme, za zakonska rješenja itd. Mislim da je obaveza građanskog društva da o tome otvori diskusiju i da pokuša da pomognu da se nađu optimalna rješenja - jer mi očekujemo da će sve zainteresirane političke strane u BiH, znači politički predstavnici pokušati ovim podacima da manipulišu ili da ih zloupotrijebe. Na nama je da to koliko god to možemo da spriječimo“, naglašava Tija Memišević.

Mjesec dana je još ostalo do popisa. Dovoljno vremena da se još jednom razmisli o zaštiti građana od zloupotrebe podataka. Prvi preliminarni rezultati očekuju se za 90 dana po okončanju.

Zbrajanje svih rezultata može trajati u narednih godinu dana. Ipak, ono što je dobro u cijeloj priči i zbog čega bi građani BiH trebali svakako da ispune ovu zakonsku obavezu su podaci o ekonomiji, o tome koliko BiH ima stvarno nezaposlenih, koliko obrazovanih ljudi nema priliku za posao, koliko je onih koji su nakon godina radnog staža ostali bez penzije.

Takvi podaci će biti prilika da se traži od političara da se počnu baviti egzistencijalnim problemima građana.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG