Dostupni linkovi

logo-print
Vijeće ministara još nije odlučilo o tome kako će izgledati popisni listić za popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji bi se trebao održati u oktobru ove godine. Riječ je o tome kako će izgledati pitanja koja se odnose na nacionalno i vjersko izjašnjavanje, te pitanje o maternjem jeziku. Dok se ova pitanja još rješavaju, nacionalne stranke i pojedinci razletjeli su se na sve strane pa na građane vrše pritisak da se izjašnjavaju u okviru tri konstitutivna naroda.

Popis u Bosni i Hercegovini prvorazredno je političko pitanje. Od rezultata očigledno strahuju svi, iako su svi saglasni da je popis Bosni i Hercegovini neophodan, prije svega zbog ekonomije i privrednog razvoja.

No, o tim segmentima malo ko govori. Primat su preuzele kampanje kojima se građanima već dugo sugeriše kako će se nacionalno izjasniti. Još prije nego što je konsenzusom konačno usvojen Zakon na osnovu kojeg će u oktobru biti održan popis, pitanja nacionalnog i vjerskog, te pitanja jezika, bila su kamen spoticanja bh. političara.

Danas, čak ni oni koji su promovisali tu ideju, ne vjeruju da se na popisu neko treba izjašnjavati kao Bosanac. Zašto bi - kad postoje konstitutivni narodi.

„Ima kod Bošnjaka tog lutanja i zbog toga je potrebno da se objasni građanima da on nije ništa manje Bosanac ako se izjasni kao Bošnjak, ništa manje ne voli Bosnu i Hercegovinu zato što je Bošnjak a ne Bosanac“, kaže Sulejman Tihić iz SDA.

Ništa fleskibilniji stavovi ne stižu ni od ostalih nacionalnih vođa. Od Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, nije bilo neuobičajeno čuti da kategorija Bosanac ne treba ni da postoji.

„Ovdje u Bosni i Hercegovini postoje snažne tendencije da se bez nacionalne, vjerske i jezičke pripadnosti izvrši popis i odjednom promovišete neku novu naciju, Bosance, recimo“, kaže Dodik.

Govoreći za Hrvatsku televiziju, lider HDZ BiH Dragan Čović naveo je da se i priča oko popisa može iskoristiti protiv, kako kaže, najmalobrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini:

„Mnogi vjeruju da će to neki iskoristiti kako bi na neki način motivirali svoje ljude da se izjašnjavaju na jedan ili drugi način, kako bi opet najmalobrojniji narod doveli u poziciju da budu beznačajni u strukturi prebrojavanja, kasnije u odnosu na to izjašnjavanje nacionalno, kako bi došli u poziciju da ih se može tretirati kao nacionalnu manjinu.“

U međuvremenu, Vijeće ministara, iako je trebalo, još nije odlučilo o tome kako će izgledati popisni listić. To se prije svega odnosi na odluku o tome kako će izgledati pitanja koja se odnose na nacionalno i vjersko izjašnjavanje, te pitanje o maternjem jeziku. Definisanje ovih pitanja na popisnici, upravo je jedan od spornih segmenata pred predstojeći popis.

Treba se, dakle odlučiti da li će dio tih pitanja u popisnici biti zatvoren ili otvoren. Iz Republike Srpske su zatražili da popisnica bude potpuno otvorena, dok dio predstavnika iz Federacije BiH, prvenstveno iz reda bošnjačkog naroda, smatra kako bi sistem poluotvorenih popisnica bio najidealniji, odnosno da pored kategorije Bošnjak, Srbin i Hrvat stoji: ne izjašnjava se, te ostali, uz nabrajanje 17 pripadnika nacionalnih manjina priznatih zakonom.

Ukoliko se desi da ova pitanja budu zatvorena, iz nevladinih organizacija okupljenih u Koaliciji Jednakost najavljuju bojkot popisa.

„Vijeće ministara nije preuzelo odgovornost, odnosno nije se uopšte odlučilo i opredijelilo prema tim pitanjima, prema četiri prijedloga koja su bila za rješavanje tih pitanja u kontekstu popisnice, nego je prebacilo odgovornost na Agenciju za statistiku BiH, upozoravajući pri tom da to urade u skladu sa ustavnim i zakonskim odredbama, što apsolutno ništa ne znači, budući da Ustav i Zakon nigdje ne propisuje kako pitanja na popisnici treba da izgledaju“, navodi Darko Brkan iz Udruženja građana Zašto ne.

Damir Hadžić

Damir Hadžić

Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić zadužen je ispred Vijeća ministara za proces priprema popisa i koordinacije sa agencijama za statistiku. Hadžić kaže da je na prošloj sjednici Vijeća ministara usvojen akcioni plan ali da nisu usaglašena sva pitanja:

„Obzirom da postoje u ovom trenutku četiri ravnopravna prijedloga, na narednoj sjednici Vijeća ministara zadužen sam ja i zadužena je Agencija za statistiku da dostavi prijedlog, odnosno da da neku vrstu preliminarnog prijedloga koji bi onda bio usvojen i čime bi se stvorile pretpostavke i za popisnicu“, kaže Hadžić.

Na pitanje postoji li mogućnost da ova pitanja budu zatvorena na budućem popisu, Hadžić odgovara:

„Ja govorim o četiri ravnopravna prijedloga koja govore o varijanti potpune otvorenosti, do varijante poluotvorene i naravno, zatvorene. Svaka od njih je u ovom trenutku ravnopravna, a naravno, mi se rukovodimo praksama koje postoje i u drugim zemljama našeg ne samo okruženja nego Evropske unije.“

Damir Dajanović iz organizacije Revolt iz Tuzle, smatra da je riječ o politizaciji popisa.

„Ovi iz tri nacionalna tora željeli bi da zadrže monopol nad svojim stanovništvom, upravo zato što su svjesni toga da postoji ogroman otpor stanovništva u Bosni i Hercegovini koje ne želi da se svrsta u jedan od tri konstitutivna tora“, ocjenjuje Damjanović.

Sličnog je mišljenja i Dražana Lepir iz organizacije Oštra Nula iz Banja Luke:

„Sam pokazatelj da se popis u Bosni i Hercegovini nije desio od 1991. govori da to jeste političko pitanje više nego građansko pravo.“

Podsjetimo, na popisnici, koja se koristila na probnom popisu, u kategoriji koja se odnosila na državljanstvo bile su navedene njih četiri: BiH, BiH i druge države, druge države i bez državljanstva.

Kada je u pitanju nacionalno izjašnjavanje na popisnom obrascu, na probnom popisu bilo je navedeno pet opcija: Bošnjak, Srbin, Hrvat, ne izjašnjava se i ostali, sa mogućnošću da se u produžetku unese izjašnjenje o kojoj grupi ostalih se radi, odnosno pripadnosti nacionalnim manjinama.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG