Dostupni linkovi

logo-print

Ponovno tenzije sa Slovenijom zbog Ljubljanske banke


Slovenska zastava ispred Nove ljubljanske banke

Slovenska zastava ispred Nove ljubljanske banke

Ljubljana i Zagreb ponovo su u tenzijama, Slovenija je prije nekoliko dana vrlo jasno ponovila da ne želi ratificirati hrvatski pristupni pregovor Europskoj Uniji sve dok Hrvatska ne dopusti ulazak Novoj ljubljanskoj banci na hrvatsko tržište, i dok ne pristane da problem štediša Stare ljubljanske banke postane sukcesijsko pitanje.

Prema vijestima iz Ljubljane koje su stigle u srijedu, krajem kolovoza bi se trebali sastati financijski stučnjaci dviju Vlada da pokušaju naći prikladno rješenje za obje države.

Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volf i danas je hrvatskim medijima ponovio kako bi se cijela priča oko duga štrediša Ljubljanske banke riješila kada bi se na hrvatsko tržište pustila nova Ljubljanska banka.

„Kad banka ne bi bila blokirana godinama i kad joj ne bi bio prisilno zatvoren račun, ti bi štediše davno bili isplaćeni,“ ustvrdio je Volf:

„Imamo jedan ozbiljan problem koji se vuče već 18 godina, taj problem je sudbonosno pitanje za 130 tisuća hrvatskih štediša i mislim da je dužnost obiju država da se tim pitajem ozbiljno bave“, kazao je, uz ostalo, na HTV-u slovenski veleposlanik u Zagrebu.
Ilustracija

Ilustracija


Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da će hrvatskoj ministrici vanjskih poslova i europskih integracija Vesni Pusić ovih dana pismeno predložiti da se financijski stručnujaci dviju Vlada za pitanje Ljubljanske banke susretnu u zadnjem tjednu kolovoza. Slovenija je, kao svog stručnjaka imenovala bivšeg guvernera središnje banke Franca Arhara, a Hrvatska Zdravka Rogića iz Hrvatske narodne banke.

Analitičar Davor Gjenero podsjeća da je 2/3 bivših hrvatskih štediša Ljubljanske banke namireno iz hrvatske države koja sada preko Zagrebačke i Privredne banke pokušava ta sredstva izvući iz Ljubljanske banke.

„Mislim da to hrvatska strana neće uspjeti i to će, po mome mišljenju, završiti kao sukcesijski problem. Ali ovo pitanje novca hrvatskih štediša koji su 90-tih godina više povjerenja pokazali slovenskoj banci nego li hrvatskoj državi i tako ostali bez svoga novca, ti ljudi moraju biti obeštećeni. Ulazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, po njegovim riječima, nije moguće, jer Nova ljubljanska banka je banka samo po imenu i ona je, nevezano za slovensko-hrvatske odnose, trenutno najveći slovenski problem, ona je dominantno u vlasništvu slovenske države i de facto pred slomom i slovenska država mora iznaći sredstva za njezinu dokapitalizaciju. Hrvatska ima zdravo financijsko tržište i HNB je", ističe Gjenero, "postavila ozbiljne kriterije za ulazak banaka na hrvatsko financijsko tržište, a ulazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište moguć je samo kao ona vrati uštede hrvatskim štedišama“.

Kajin: Slovenija će se dva puta namiriti tuđom imovinom

Komentator t-portala Marinko Čulić misli da slovenski zahtjev za ulaskom Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, pa,onda, kroz poslovanje i vraćanje duga štedišama i nije loš prijedlog.

„Oni tim ulaskom jamče povratak štednje, doduše, spominju i dugove koje oni ovdje imaju. Istina, ja prvi put čujem za milijardu eura, o kojima Slovenci govore, koliko se ja sjećam, prije par godina se govorilo da su to al-pari dugovi, da je dug kojeg Ljubljanska banka duguje hrvatskim štedišama otprilike jednak dugu hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci. Mislim da taj prijedlog i nije loš“, ističe Čulić.

Jadranka Kosor i Borut Pahor

Jadranka Kosor i Borut Pahor

Prevladavajuća ocjena u Hrvatskoj je kako je Slovenija u poziciji da još jedamput ucjenjuje Hrvatsku i tako štiti vlastite interse. Nitko ne amnestira nedopustivo ponašanje jedne banke i države prema štednji građana što je u svakoj uređenoj državi svetinja, ali dio analitičara i političara smatra da se vladajuće elite obiju država prepucavaju, ovaj put na račun građana, štediša Ljubljanske banke i nijedna strana, kaže Čulić, ne iznosi punu istinu.

„I jedna i druga strana, očito, manipuliraju javnošću, pogotovo sada u Sloveniji, pred jesenje izbore, ali još od ranije, ni Hrvatska ne govori cijelu istinu, jer ti su dugovi, očito, obostrani. Ali",zaključuje Čulić, "Sloveniju ne bih mogao nikako amnestirati jer mislim da privatni štediše, obični građani s malim ulozima nikako ne mogu ući i potpadati pod sukcesiju. Sve to govori koliko su političke elite na jednoj i drugoj strani bešćutne, aktiviraju ta pitanja kad im odgovara, a za građane, baš ih briga“.

IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin ne vjeruje da bi Slovenija mogla zbog Ljubljanske banke zaustaviti Hrvatsku na ulasku u Europsku Uniju, ali smatra da su novim tenzijama pridonijeli i aktualni hrvatski politički čelnici, jer ne poštuju sporazum koji je bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor potpisala 2010. s ondašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom.

„Taj sporazum bi trebalo objaviti da javnost zna. Onako kako ga ja tumačim, hrvatska je strana de facto pristala da tzv. prenesena štednja, tih 546 milijuna maraka, koju je štedišama isplatila hrvatska Agencija za sanaciju banaka je gotova stvar, gotovo –svršeno vrijeme! A što se tiče ovih 312 milijuna eura duga hrvatskim štedišama, koji svoju štednju početkom 90-tih nisu prenijeli na hrvatsku državu, nego je već 20 godina potražuju od Ljubljanske banke, hrvatska Vlada je pristala da to uđe u sukcesijsku masu.Slična potraživanja prema Ljubljanskoj banci imaju i štediše iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Međutim, pošto su i Bosanci i Srbi i Makedonci pristali na sukcesiju, u konačnici, na tu sukcesiju je bila pristala, ili bila primorana i Republika Hrvatska, ili bolje rečeno Jadranka Kosor. No bez obzira na sve", uporan je Kajin, "neka se ti sporazumi Kosor-Pahor transparentno objave".

"Slovenija je," zaključuje IDS-ov saborski zastupnik, "potrošila novac naših štediša, ne samo hrvatskih već i štediša iz ostalih bivših jugoslavenskih republika, a na kraju će ga 'vratiti' kroz sukcesiju imovinom te, kako volim kazati, ex jugoslavenske 'buranije'. To znači da će se dva puta namiriti tuđom imovinom.“

No, kako god završio novi spor na relaciji Zagreb-Ljubljana saborski zastupnik Kajin ne vjeruje da će Slovenija moći zaustaviti hrvatski ulazak u Europsku Uniju, osim, kaže, ako iza nje ne stoji neki 'jaki europski igrač'.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG