Dostupni linkovi

logo-print

Ponovo oslobađajuća presuda za Grubore


Grubori, 1995. godine

Grubori, 1995. godine

Ni obnovljeno suđenje za ratni zločinu u Gruborima 25. kolovoza 1995. nije pronašlo krivce za ubojstvo šest starijih i bolesnih srpskih civila u akciji čišćenja terena. Već je ranije utvrđeno da su počinitelji hrvatski policijski specijalci, ali zbog zavjere šutnje ni na ovom suđenju nije se moglo pronaći konkretne naredbodavce i počinitelje.

Dvojica hrvatskih policijskih specijalaca Franjo Drljo i Božo Krajina i u obnovljenom postupku zbog nedostatka dokaza oslobođeni su optužbi za ratni zločin u kojem je dvadesetak dana nakon "Oluje" u selu Grubori nedaleko od Knina ubijeno šestero starijih ljudi srpske nacionalnosti.

Kako je sud ustanovio da je ta postrojba specijalaca počinila zločin, nevladine udruge upozoravaju na nesposobnost hrvatskog pravosuđa da probije zavjeru šutnje i pronađe, te kazni konkretne počinitelje.

"Sudsko vijeće je potpuno sigurno i nedvojbeno utvrdilo da ste vi počinili to kazneno djelo, ali isto tako potpuno sigurno i nedvojbeno je utvrdilo da je ratni zločin počinjen i da do današnjeg dana nije adekvatno procesuiran. U ovom postupku, zapravo, nesporna je samo jedna činjenica, a to je da je u zaseoku Grubori počinjen grozomoran zločin. Počinjen je ratni zločin, nije počinjeno nikakvo ubojstvo u ratu, nego je počinjen zločin na način da su na bestijalan način ubijeni ljudi koji se nisu mogli braniti, koji nisu imali nikakve veze sa ratom", kazao je obrazlažući oslobađajuću presudu Ivan Turudić, predsjednik sudskog vijeća zagrebačkog Županijskog suda.

Turudić je kazao kako nitko od svjedoka nije potvrdio navode iz optužnice da su Drljo i Krajina počinili ili zapovijedili taj zločin, a zadaća suda bila je upravo to – utvrditi jesu li njih dvojica krivi za djela za koje ih se tereti.

Zoran Pusić i Vesna Teršelič

Zoran Pusić i Vesna Teršelič

Tužitelji najavljuju žalbu na presudu, a Vesna Teršelič iz udruge Documenta koja je monitorirala ovo suđenje izrazila je svoje nezadovoljstvo postupkom i sposobnošću hrvatskog pravosuđa.

"Imamo povezanu zavjeru šutnje i pravosuđe koje nije na vrijeme napravilo očevide i utvrdilo činjenično stanje. Stvarno je alarmantno da pravosuđe na kojem je zadaća utvrditi činjenice o ratnim zločinima van razumne sumnje baš zato da bi se olakšao teret povezan uz ratne zločine ne može pronaći tko je počinitelj ovog zločina", navodi Teršelič.

Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, Zoran Pusić, podsjetio je da je sud već ranije sutanovio da su ovaj ratni zločin počinili pripadnici inače elitne Antiterorističke jedinice policije (ATJ) Lučko "Alfa", ali da u njihovom ratnom putu piše sasvim nešto drugo.

"Da se u ratni put jedne takve jedinice sa takvom poviješću djelovanja kao što je ATJ Lučko upiše da se radi o 'sukobu' – to je naprosto sramota ove države", ocjenjuje Pusić.

Drljin branitelj, Ljubo Pavasović Visković, izrazio je zadovoljstvo oslobađajućom presudom, a – govoreći o tome da se ni ovoga puta nije pronašlo i kaznilo počinitelje - kazao je: "Ja sam se ovdje isključivo i jedino bavio krivnjom mog branjenika za koju je već drugi puta utvrđeno da je nema. Dakle, Franjo Drljo je žrtva ovog postupka. On je žrtva ovog postupka i – da tako kažem – slučajni okrivljenik i osoba za koju je bila namijenjena uloga da zapravo strada u ovom postupku. Međutim, jedan stravičan zločin se sasvim sigurno ne može riješiti drugom nepravdom."

Krajinina odvjetnica, Jadranka Sloković, tvrdi da tužitelji inzistiraju na stvarima koje su nedokazive, umjesto da se krene smjerom koji jest dokaziv.

Jadranka Sloković

Jadranka Sloković

"U ovom postupku je nesporno utvrđeno da su neki drugi ljudi u toj zapovjednoj lini napravili stvari koje u najmanju ruku predstavljaju kršenje zapovjedne odgovornosti u smislu da su se radila lažna izvješća, a oni nisu bili uključeni u kazneni progon. Dakle, mi smo imali zapovjednu liniju gdje - kao - neposrednog zapovjednika na terenu nema, oni koji su njemu bili nadređeni ne znaju ništa, a oni koji su bili najviši po rangu sastavljaju lažna izvješća u namjeri da se prikrije ratni zločin", tvrdi Sloković.

"Kolateralne žrtve sukoba"

Drlju i Krajinu teretilo se da su u akciji čišćenja 25. kolovoza 1995. godine u zaseoku Grubori ubili šestero starih ili bolesnih srpskih civila u dobi od 41 do 90 godina.

Trećeokrivljeni Igor Beneta počinio je 2012. samoubojstvo pod nejasnim okolnostima.

Zločin u Gruborima se u početku sa hrvatske strane pokušalo prikazati kao kolateralne žrtve sukoba hrvatskih snaga sa pripadnicima srpske paravojske koji su još zaostali na tom terenu, međutim, međunarodne organizacije prisutne tada u Hrvatskoj od početka su za zločin sumnjičile hrvatske specijalce.

Prema rekonstrukciji događaja, policijski specijalci ubili su Jovu Grubora, Miloša Grubora, Mariju Grubor, Milku Grubor, Đuru Karanovića i Jovana Grubora pok. Damjana, koje su zatekli u Gruborima.

Naime, tog dana ujutro većina stanovnika Grubora i obližnjeg Plavnog krenula se javiti UNPROFOR-u smještenom u zgradi osnovne škole u Plavnom radi eventualnog odlaska u Srbiju ili ostanka u Hrvatskoj. Oni koji su tog dana ostali u svojim domovima ubijeni su, a gotovo sve kuće u zaseoku zapaljene.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG