Dostupni linkovi

logo-print

Položaj prosvjetara na Balkanu: Može li se više padati


Sa protesta prosvjetnih radnika, Beograd, 2015.

Sa protesta prosvjetnih radnika, Beograd, 2015.

Početak nove školske godine, posebno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, te Srbiji, neuobičajeno je obilježen nezadovoljstvom prosvjetnih radnika, onih koji imaju presudnu ulogu u obrazovanju generacija koje predstavljaju budućnost regiona. Štrajk u Hrvatskoj trajao je od petka 25. septembra do petka 2. oktobra. U Federaciji BiH, sredinom septembra, održan je štrajk upozorenja. Srbiju je prošle školske godine potresao naveći štrajk u istoriji prosvjete, a po svemu sudeći, nova obustava mogla bi uslijediti u januaru 2016.

Razlog je svugdje isti, loš položaj učitelja, nastavnika, profesora. Plate prosvjetnih radnika u državama regiona variraju od Hrvatske, gdje je prosječna mjesečna zarada oko 780 eura, do Srbije, u kojoj je najmanja, oko 350 eura. O penzijama da ne govorimo. Niska prosječna primanja znače i ponižavajuće penzije za ove ljude koji obrazuju generacije i generacije mladih. Na Kosovu, penzija umirovljenog prosvjetnog radnika, iznosi 70 eura mjesečno.

Svaka država, čiji političari strateški razmišljaju o njenom razvoju, ulaže u obrazovanje jer se to ulaganje kasnije višestruko vraća.

U regionu, kako ćete čuti u temi sedmice o položaju prosvjetnih radnika, političke elite o tome ne vode računa, pa je, nekada među najuglednijim i najcjenjenijim profesijama u društvu, plaćena i manje od prosječnih zarada na nivou države.

Nakon što su od štrajka odustali sindikati osnovnih škola i visokoškolskog obrazovanja, srednjoškolski sindikat odlučio je u petak, 2. oktobra, da sa završetkom druge školske smjene, obustaviti štrajk prosvjetara u Hrvatskoj, koji je započeo prošlog petka 25. septembra, tako da će se nastava normalizovati od subote, odnosno od ponedjeljka. Kako su obrazložili, glavni štrajkački odbor Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, donio je odluku o prekidu štrajka na temelju ankete među članstvom. Prosječna plata od 6.000 kuna, što je oko 780 eura, i nije toliko sporna, koliko uslovi u kojima od tog iznosa nema dalje. Pojedinosti ima Enis Zebić u tekstu "Odnos vlasti prema prosvjetarima: Nakaradnost na djelu".

Najniža prosječna primanja u regionu imaju u Srbiji. Prosječna plata u prosvjeti iznosi 42.000 dinara, odnosno oko 350 eura. Ne čudi onda što su odmah sa početkom školske godine, u septembru, najavili novi štrajk, iako je i prethodna bila veoma burna i traumatična, kako za đake i njihove roditelje, tako i za prosvjetne radnike, zbog najdužeg štrajka u istoriji prosvjete, koji je trajao skoro šest mjeseci. Tokom štrajka, učitelji, nastavnici i profesori, skraćivali su časove na 30 minuta. Bilo je i nekoliko cjelodnevnih obustava rada, a prosvjetari su povremeno, i na uličnim protestima, tražili povećanje plata i uvođenje platnih razreda. Strasti su se na kraju ipak smirile. Prosvjetari su dobili obećanje da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni, pa je štrajk okončan, a školska godina privedena kraju. Međutim, pet mjeseci nakon potpisivanja sporazuma o prekidu štrajka, koji je predviđao ispunjavanje zahtjeva učitelja, nastavnika i profesora, do kraja ove godine čini se da Vlada Srbije, još uvijek nije ništa učinila, a položaj prosvjetnih radnika nije se promijenio - navode sagovornici Branka Vučkovića u tekstu "Bez pomaka ka ispunjavanju zahteva prosvetara".

INFOGRAFIKA


I u Bosni i Hercegovini je sredinom septembra u Federaciji održan štrajk upozorenja prosvjetnih radnika. Koliko je tranzicija, u kojoj se zemlja nalazi već duže, teška, možda su ponajbolje osjetili baš prosvjetni radnici BiH. Učitelji, nastavnici i profesori nekad su bili ugledni članovi društvene zajednice. Danas, mnogi poniženi prosvjetni radnici, žrtve su poremećenih društvenih vrijednosti, prinuđeni da svoja prava traže na ulici. Iako rade jedan od najodgovornijih poslova, njihov rad nije adekvatno plaćen. Prosječna mjesečna primanja nastavnika, profesora u RS-u, kreću se oko 930 KM, a njihove kolege u FBiH zarađuju mjesečno oko 850 KM. Priču "Prosvjetari u BiH: Sraman tretman države" ima Selma Boračić-Mršo.

Životni standard u Crnoj Gori je nizak, a sudbinu većine građana dijele i prosvjetni radnici, čiji položaj je ipak specifičan jer im zarada ne doseže ni državni prosjek. Naime, prosjek zarada u prosvjeti je 454 eura. To je za 25 eura niže od prosječne crnogorske zarade, koja je oko 480 eura. Detalje donosi Esad Krcić u tekstu "Novim kolektivnim ugovorom do boljeg položaja prosvjetara".

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG