Dostupni linkovi

logo-print

Poljoprivrednici zabrinuti: Toplo vrijeme upropastiće usjeve


Ilustracija

Ilustracija

Autor: Ivana Bilić

Neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine izazivaju mnogobrojne probleme. Stručnjaci upozoravaju da ukoliko u ovom mjesecu ne dođe do zahlađenja, posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji će se osjetiti već u proljetnom periodu.

U Bosni i Hercegovini prosječna dnevna temperatura u siječnju se kreće oko 15 stupnjeva, što je izazvalo „bujanje prirode“ kao u travnju. Ovakvo vrijeme ne samo da ne pogoduje običnim ljudima, već ni onima koji žive od voćarstva i poljoprivrede, tim prije jer su pojedine voćke u cvatu, a toplo vrijeme ostavilo je traga i na zasijanom poljoprivrednom zemljištu.

„Ja imam u plasteniku proizvodnju cvijeća i sad su već npr. ciklame u cvatu, ali kada bi došli hladniji dani to bi usporilo vegetaciju. Bojim se da neće nešto biti i da baš pred Osmi mart ne procvatu. Može se svašta desiti. Baš je teška godina. Nezgodna“, kaže Samir Dinar, poljoprivrednik iz Visokog koji već godinama uzgaja cvijeće i povrće.

Muku sa toplim vremenom muče i pčelari, jer su poljske biljke koje cvjetaju tek u proljeće sada u cvatu. To je razlog zbog kojeg pčele napuštaju košnice u potrazi za polenom.

Prema riječima trebinjskog pčelara Radivoja Maksimovića, one troše zimske zalihe, a nedostatak hrane koju ne pronalaze bi mogao izazvati pomor:

„Ima već pčelinjaka koji su stradali sto posto. Ima pčelara koji su imali 100 košnica, a sada im je ostala svega jedna ili dvije“, kaže Maksimović.

Zima bez snijega i mraza negativno će se odraziti i na cjelokupnu poljoprivredu jer se bolesti i štetnici zadržavaju u zemljištu i na biljkama, upozoravaju i na sarajevskom Poljoprivredno-prehrambeno fakultetu.

Ukoliko do kraja mjeseca ne dođe do zahlađenja, posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji će se osjetiti već u proljetnom periodu i kod ranih sorti, kaže Hamid Ćustović, profesor na ovom fakultetu.

„Voćarstvo je najosjetljivije iz razloga što se u voćarstvu sve više javlja različitih štetnika i bolesti, a zaštita je dosta složena, skupa. Zbog toga se bojim da će ta pojačana zaštita, pojačane mjere, veća ulaganja imati odraza i da mogu imati negativne posljedice na prizvodnju“, navodi Ćustović.

S obzirom na klimatske promjene, poljoprivrednici i voćari će morati uložiti više u zaštitu biljaka, napominje profesor Ćustović. Stoga je, kako navodi, realno očekivati i rast cijena proizvoda:

„Osjetljivost pojedinih kultura dolazi sve više do izražaja. To podrazumijeva poskupljenje u proizvodnji, veći intenzitet zaštite, čitav niz problema koje će ovakvo stanje izazvati.“

No, rast cijena poljoprivrednih proizvoda bio bi udar na građane Bosne i Hercegovine, koji, ionako, jedva sastavljaju kraj sa krajem.

Istovremeno, to bi ugrozilo i domaću proizvodnju koja i sada teško konkurira jeftinim uvoznim proizvodima. Uprkos ovim činjenima, Sarajlije se nadaju da do poskupljenja neće doći:
XS
SM
MD
LG