Dostupni linkovi

logo-print

Srebrenička sela: Polja heljde zbližavaju komšije


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Stotinjak mještana sela Osmače i Brežani kod Srebrenice bavi se poljoprivredom. Osnovna djelatnost je stočarstvo, ali u posljednje vrijeme mnogi povratnici bave se uzgojem heljde. Koriste se sve površine za sijanje, pa čak i lokalni sportski teren.

Osmače i Brežani smješteni su na visoravni iznad Srebrenice, izbrazdanoj vodenim vijugama i nalik na jezgru oraha. Ovo je teritorija ispred koje je neizbježno zapitati se o suprotnostima između ljepote prirode i znakova rata, čiji su tragovi još uvijek vidljivi. Osmače i Brežani čine jedno od mnogih mjesta u BiH iz kojih je prije dvije decenije otrgnut život iz zajednice i uništen njihov dugogodišnji multikulturalni suživot.

Ipak, ljudi se ovdje vraćaju, napominje Muhamed Avdić:

„Šta je motiviralo te ljude da se ponovo vrate na mjesto gdje su bolna sjećanja i na mjesto gdje je sve već zaraslo, da se bore ponovo da tu žive, a su se mladi vratili u Osmače i žele da rade?“

Grupa poljoprivrednika i stočara već nekoliko godina pokušava da pronađe put za povratak, obnovi porušeno i uspostavi neophodnu vezu sa komšijama. I uspjeli su u tome, pa im je dodijeljena simbolična nagrada „Karlo Skarpa“ (Carlo Scarpa).

„Međunarodna nagrada ’Karlo Skarpa’ za vrt, koju smo dobili od Fondacije Benetton iz Trevisa, je zapravo simbolička nagrada, a ustvari njihova 25. jubilarna nagrada, i ima svoju veliku vrijednost s obzirom da je objavljena brošura o Osmačama i Brežanima, napravljen je jedan dokumentarac, tako da imam jedan veoma dobar reklamni materijal za druge koji su spremni da nam pomognu“, kaže Avdić.

Nagradu „Karlo Skarpa“ mještani Osmača i Brežana dobili su i za predanost u radu na poljima gdje se uzgajaju heljda i maline. Adil Jahić i Milan Rankić prednjače u proizvodnji ovih kultura:

„S uzgojom heljde smo počeli 2010. godine - projekt je bio Džajki, dali su nam sjeme i neki novac za gorivo. Međutim, 2011. se priključio Muhamed sa Italijanima, pa su nas i oni podržali i tad smo počeli aktivnije i proširili proizvodnju heljde.“

„Ovdje sam se vratio 2002. godine, živim trenutno na Brežanima, bavim se poljoprivredom i stočarstvom. Najviše proizvodim malinu. Imam pet duluma za zasađrnih. Nije sad neki veliki prihod, ali trenutno moja porodica živi od toga. To mi je jedini izvor prihoda.“

U obnovi sela mještani su suočeni sa brojnim problemima, ali ne odustaju od želje da ostanu ovdje.

„Vratio sam se prije sedam godina sa ženom i sa djetetom. Živimo od stoke. Nabavio sam ustvari malo neke stoke, sitnih ovaca. Malo smo počeli i sijati heljdu. Živim onako normalno, solidno. Da je dobro - nije, ali dobro je opet“, priča Eniz Selimović.

Mještani Osmača i Brežana se međusobno pomažu, ističu Nikola Rankić i Suljo Ibišević:

Na Osmači ima više mehanizacije, traktora. I ako nekome treba da se pomogne, da povuku drva i sl., oni priskoče u pomoć. Jednostavno trampi se rad za rad – niko nikome ne plaća.“

Ja sam imao vrlo dobar odnos imao sa komšijama iz Brežani – i sa Rankićima, i sa Josipovićima i Krstajićima, sa svima. Što mi je god trebalo mogao sam kod njih naći. Što im je god trebalo, oni su mogli kod mene ako sam imao. Ja idem i danas tamo, ne idem stalno, ali idem. Dolazi mi Vidoje.“

Mještani ovih sela nastoje da uspostave život kakav je bio mnogo godina ranije. I neće to raditi zbog nove nagrade, već žele živjeti u radu, slozi i međusobnom uvažavanju.

  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG