Dostupni linkovi

logo-print

Politika u BiH je muški posao


Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Željko Komšić i Bakir Izetbegović u parlamentu FBiH

Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Željko Komšić i Bakir Izetbegović u parlamentu FBiH

Od ukupno 148 čelnih pozicija izvršne vlasti u BiH, samo 22 zauzimaju žene. Među njima nema predsjednica vlada, tih 13 mjesta rezervisano je za muškarce, kao i 113 ministarskih pozicija.

Iako se političke stranke deklarativno zalažu za ravnopravnost spolova, u državnim i entiteskim institucijama zastupljeno je tek 20 posto žena. Zakon o ravnopravnosti spolova zahtijeva najmanje 40 odsto žena na svim nivoima odlučivanja.

Između 10 ministara i jednog predsjedavajućeg u novom sazivu Vijeća ministara BiH, kako sada stvari stoje, neće biti nijedne žene.

U Republici Srpskoj od 16 ministarskih mjesta pet ih je pripalo ženama. U novom sazivu Vlade Federacije našla se tek jedna žena, Branka Đurić ministrica okoliša i turizma.

Slaba zastupljenot žena u izvršnoj vlasti, ministricu Đurić ne iznenađuje, jer kaže, politika je u BiH i dalje dominantno muški posao.

''Koliko god su žene manje zainteresirane, iz kulturno hisorijskih ili povijesnih u ovom našem sistemu, da se afirmišu kroz izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, muškarci su ti koji vjerovatno gledaju ženu još uvijek kao majku i domaćicu, kao ženu koja može da radi poslove koji su za muškarce neatraktivni. Tamo gdje se odlučuje još uvijek su žene nekako manje zastupljene'', kaže Branka Đurić za RSE.

Ni jedne ministarice nema u Posavskom, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok je njihovo učešće u politikama lokalnih zajednica svedeno na još jedan glas partije iz koje dolaze, kaže Đurić.

''Muškarci, pogotovo u vlasti, često podcjenjuju mišljenje žene. Oni kažu 'uh pa žena nije, imaš ti drugih poslova koje treba da radiš, nisi za to...' ali ja mislim da je to možda malo i muška ljubomora. Žene kad rade posao one su često uspješnije od muškaraca'', tvrdi naša sagovornica.

Dušanka Majkić

Dušanka Majkić

Iako se političke stranke deklarativno zalažu za ravnopravnost polova, u državnim i entiteskim institucijama zastupljeno je tek 20 posto žena.

Na pitanje koja žena je obilježila političku scenu u BiH 2011. godine, većina anketiranih građana nije mogla odgovoriti jer kako su nam kazali, malo je političarki kojih se uopšte mogu sjetiti.

''Pa ne znam da ima i jedna političarka u BiH. Recimo u Hrvatskoj Jadranka Kosor, Vesna Pusić koje su pokazale da su vrlo jake i stabilne žene", kaže Dženan iz Sarajeva.

Mada je većina anketiranih građana odmahivala glavom govoreći da se ne sjeća ni jedne političarke, jedna sugrađanka se sjetila žene u bh. politici: ''Možda je to Dušanka Majkić. Jako teško se mogu sjetiti ostalih imena.''

''Ne mogu se sjetit žene u politici, ali ne vidim razloga zašto bi bile bolje ili gore od muških kolega. Ne znam šta je razlog dali nezainteresiranost ili prevelike obveze'', kaže za RSE Marija iz Sarajeva.

Za mnoge stereotipe odgovorne su same žene

Stereotipi i tradicionalizmi jedan su od glavnih razloga nedovoljne zastupljenosti žena u politici. Za razliku od svojih kolega, koji se procjenjuju na osnovu svog rada i djelovanja, izabrane žene su često predmet najoštrijih kritika upravo kao žene, zbog čega se kao uspješne političarke ne prepoznaju.

Tako je, primjerice, glas ili izbor šminke često veći povod za komentar ovdašnjoj javnosti od njenog djelovanja kroz parlament ili ministarsku poziciju.

U društvu u kojem je profesionalizam na posljednjem mjestu, ovakvo što ne treba čuditi, komentira Dušanka Majkić, zastupnica u državnom parlamentu:

Samra Filipović-Hadžiabdić

Samra Filipović-Hadžiabdić

''Imamo izuzetnih žena koje su u profesionalnoj karijeri napravile izuzetne rezultate, ali ih nema u polici, zato što je politika na Balkanu još uvijek politika muškaraca, koji rješavaju mnoge stvari nogom, a ne glavom, a tu žene nisu sasvim spremne da se na takav način uključe'', kaže ona.

Za mnoge stereotipe odgovorne su same žene, naglašava Dženana Alađuz iz INFO Hausa NVO koja radi na promociji žena u institucijama vlasti.

''Mi živimo još uvijek u Srednjem vijeku, od Sarajeva koji je glavni grad do posljednjeg sela većina žena misli isto 'nije moje da se petljam u politiku kad imam da brinem o djeci i o mužu..'. Imala ona tri fakulteta ili tri razreda osnovne škole 90 posto žena tako misli'', ističe Alađuz.

Dok se to ne promijeni, slaže se i Mirjana Penava koja radi na političkoj edukaciji, žena neće imati značajniju ulogu u političkom životu BiH:

''Treba ih malo više i prozivati, malo su previše udaljene'', smatra Penava.

Direktorica Agencije za ravnopravnost polova Samra Filipović-Hadžiabdić zaključuje kako BiH ima dobru zakonku regulativu ali i da je nepohodno uključivanje žena u sve pregovore, što se ne može desiti bez aktivnije uloge žena u drustvu.

''Ja moram da kažem da je Agencija za ravnopravnost spolova dobila mogućnost da provede zakonom propisanu obavezu procjene svih zakona na državnom nivou da su usaglašeni sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, tako da se nadamo da ćemo u dogledno vrijeme i Zakon o imenovanjima na ministarska mjesta i druge pozicije imati mogućnosti da usaglasimo sa Zakonom o ravnopravnosti spolova'', zaključuje Filipović-Hadžiabdić.

Iako su žene demografska većina, u politici, društvu i ekonomskim poljima i dalje su manjina. Treba podsjetiti da Zakon o ravnopravnosti polova zahtijeva najmanje 40 odsto žena na svim nivoima odlučivanja.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG