Dostupni linkovi

logo-print

Politika u BiH ostaje "muški posao"


Sa protesta na Međunarodni dan žena 2012. godine - ilustracija

Sa protesta na Međunarodni dan žena 2012. godine - ilustracija

Glasačko tijelo u BiH i na ovim lokalnim izborima reklo je konzervativno NE većem učešću žena u lokalnoj vlasti. Pojedini analitičari smatraju da nepovjerenje prema ženama kao nosiocima vlasti leži u trendu retradicionalizacije, dok je više razmišljanja da su glavni krivci političke partija čija rukovodstva i dalje gledaju na žene kao na dekor, a na politiku kao muški posao.

Ovogodišnji lokalni izbori u Bosni i Hercegovini ponovo su porazni za sve zagovornike rodne ravnopravnosti. Nezvanične procjene pokazuju da bi učešće žena u lokalnim parlamentima, na kraju kada se sve sabere, moglo pasti i ispod dosadašnjih 17 procenata.

Projekat „101 razlog zašto glasati za ženu“ proveden je u ukupno 22 opštine u oba entiteta.

„Imamo neke, osim Bijeljine, pozitivne pomake. U Livnu je bilo šest, sad je osam, u Zavidovićima su od 28 bile dvije, sad su četiri žene. A u Bijeljini je u prošlom sazivu skoro devet, sad je jedna i po – da li je druga prošla, ne znam“, kaže Jadranka Milićević iz Fondacije „Cure“.

Glasanje u Sarajevu na lokalnim izborima 7. oktobra

Glasanje u Sarajevu na lokalnim izborima 7. oktobra

Osim NVO zagovaranja, ostala je zabilježena i neobična kampanja novinskog izdanja PRESS-a za Republiku Srpsku koji je proveo takmičenje pod nazivom „Biramo mis izbora 2012“. Zagovarači prava žena su mišljenja da je ovaj put zloupotrebljena sloboda govora na štetu žena. No izabrana prva pratilja Dijana Gostimirović, koja je osvojila i dovoljan broj glasova da uđe u parlament u Doboju, ne misli tako:

„Mislim da je to bila jedna dobra reklama, pošto žena u politici je malo - i sada kod nas, u Doboju, samo su četiri žene prošle, što je veoma malo.“

Lidija Dodev Ristić iz Banjaluke mišljenja je da je i izbor za mis izbora jedan od razloga zbog kojeg nije dobila dovoljan broj glasova za prolaz u parlament u grad na Vrbasu.

„Normalno da je naštetilo. Hoćete li vi ozbiljno shvatati nekog kandidata muškog pola ako se on prijavi u okviru toga za neki izbor za mistera. Normalno da ga nećete shvatati ozbiljno. Ne samo njega, nego i ostale. Automatski umanjuje svoju ulogu i svoj nastup“, ocjenjuje ona.

Manjak svijesti i nepovjerenje

Jedan dio krivice za manjak svijesti o tome da žene mogu jednakopravno biti na svim funkcijama kao i muškarci svakako nosi i društvo. Društvo u tom pogledu nazaduje, navodi Direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić.

„Ono što nas generalno već 10 godina karakteriše jeste retradicionalizacija uloga i mi se vraćamo nekim starim, tradicionalno-patrijarhalnim obrascima prema kojem je muškarac glava kuće, koji brine o porodici, o primanjima“, navodi Dardić.

Na problem društvenog razmišljanja ukazuje i i naša anketa u kojoj smo građane pitali zašto žene dobijaju malo povjerenje birača:



No, kao glavnog krivca, Jadranka Milićević ipak ističe same političke partije u kojima vladari smatraju da je politika i dalje muška stvar. Žene su se, prema njenim riječima i na ovim izborima suočavale sa prijetnjama i diskriminacijom, kako unutar partije tako i od političkih suparnika.

„Iz Kaknja imamo podatke da žena tvrdi da je njena politička partija, i da će je napustiti, zeznula zato što je ona imala više glasova, a kolega koji je bio na 16. mjestu ući će u općinsko vijeće zato što su oni njoj objasnili da je to jako važno za njihovu političku partiju, da on ipak ima uticaj, moć - i to je bilo ubjeđivanje. Problem je što još uvijek ne postoji istinsko, suštinsko povjerenje i vjerovanje da su žene unutar političkih partija spremne i da imaju znanje i kvalifikacije da preuzmu te obaveze“, zaključuje Milićević.

Postavlja se i pitanje ko su žene koje su kandidovane. Bilo je tu, između ostalog, i supruga od političkih funkcionera, rodbinskih veza, ili bilo čega drugog, da se nadomiri potreban broj ženskih kandidata, ističe Milićevićeva.

„Mnoge žene koje su na listi kad smo pitali šta je njihova motivacija zbog koje su se aktivirale i prihvatile odgovornost, su doslovce rekle:’Ma, bona, stavili me na listu, nije me niko ništa ni pito.’“

Žene čine polovinu glasačkog tijela u Bosni i Hercegovini. Nema ih niti na jednoj ključnoj političkoj funkciji u državi. Na posljednjim lokalnim izborima osvojile su pet od 140 načelničkih i gradonačelničkih pozicija. Koliko je u BiH na sceni mačo društvo pokazuje i to da se morao usvojiti i poseban zakon koji predviđa minimalno 40 posto učešća manje zastupljenog pola u mjestima odlučivanja i upravljanja. Treba li na kraju reći da se ni taj zakon ne poštuje?
XS
SM
MD
LG