Dostupni linkovi

logo-print

Rok da se sa analognog pređe na digitalni signal ističe 17. juna, do kada bi u cijeloj Evropi trebao biti ugašen analogni sistem emitovanja. Već 18. juna, svi koji program prate isključivo putem zemaljske mreže ostaće bez prijema određenih TV kanala, a stanovnici Istočne Bosne su već danas uskraćeni za program BHT-a. U posljednjih sedam godina, koliko u Bosni i Hercegovini traje proces digitalizacije malo šta se uradilo, a sve je dodatno usporeno i zbog političkih neslaganja u zemlji.

Posljedice neprelaska s analognog na digitalno zemaljsko emitovanje su jasne. Predajnici koji služe za zemaljsko emitovanje programa u BiH od srijede će se postepeno gasiti. Prvi je ugašen TV predajnik na lokaciji Veliki Žep sa kojeg se emituje program BHT-a, tako da je bez analognog signala državne televizije ostalo šire područje Istočne Bosne

"Regulatorna agencija za komunikacije je dobila žalbu Republike Srbije da na 24 kanalu ima smetnju. Smetnja je prouzrokovana analognim emitovanjem BHT-a sa Velikog Žepa. RAK je izdao rješenje, jer je to kanal koji je po Ženevskom sporazumu dodijeljen Republici Srbiji, da BHT mora prestati sa emitovanjem na 24 kanalu. Mi smo postupili po rješenju RAK-a i isključili smo predajnik na Velikom Žepu”, objašnjava direktorica tehničkog odjela BHT-a, Dženita Jusufbegović.

Od 17. juna, javni RTV servisi i komercijalne TV stanice u BiH, koje emituju program zemaljskim putem, gube mogućnost daljeg nesmetanog emitovanja. Za gledaoce to znači početak gubljenja televizijske slike.

“Kako budu uključivali koji predajnik, tako će naše televizije gubiti mogućnost. Digitalni signal je puno jači od analognog, on ga jednostavno briše, pojede ga, njega nema. Imaćemo i situacije da će neke naše TV stanice sa analognim emitovanjem uzrokovati smetnje tamo gdje nije dovoljno jak digitalni signal i mi to moramo rješavati gašenjem naših stanica”, kaže direktorica sektora emitovanja Regulatorne agencije za komunikacije Helena Mandić.

Mehmed Agovic

Mehmed Agovic

Kao i ostale države regiona i Evrope, i BiH je Ženevskim sporazumom iz 2006. godine prihvatila da će izvršiti prelazak na digitalni signal do danas. Međutim, ovaj proces je tek na početku. A na pitanje zbog čega, odgovara bivši savjetnik državnog ministra za promet i komunikacije Mehmed Agović:

“Cijeli projekat digitalizacije stoji više od godinu u mjestu zbog ja bih rekao u najkraćem nedostatka političke volje i odgovarajućih odluka Vijeća ministara BiH da se taj projekat nastavi dalje realizirati”, ocjenjuje Agović.

Prva faza procesa digitalizacije krajem prošle godine je u potpunosti blokirana jer Radio-televizija Republike Srpske, kako tvrde u državnom Ministarstvu prometa i komunikacija, ne dozvoljava instaliranje već kupljene digitalne opreme na njihove objekte. Ovaj posao u Federaciji BiH je u potpunosti završen.

“Urađen je samo jedan dio prve faze predviđen planskim dokumentom Vijeća ministara BiH. To znači da je nabavljena oprema i instalirana na objekte na području FBiH, dok je oprema namijenjena za instalaciju na objekte RTRS-a trenutno u skladištu zbog toga što taj javni servis ne želi da se to instalira”, objašnjava Agović.

Oprema nije instalirana jer kako tvrdi predsjednik Upravnog odbora Radio-televizije Republike Srpske Slobodan Bošković nije utvrđeno čije je ona vlasništvo.

“Imamo problem da tuđe vlasništvo da se instalira na naše radio- relejne obejkte. Ministarstvo do sada još nije taj problem razriješilo”, tvrdi Bošković

Veliki broj građana Bosne i Hercegovine nema mogućnost praćenja kablovske televizije, te će taj dio stanovništva ostati bez prijema televizijskog signala. Najbolnija činjenica u ovom procesu je da Bosna i Hercegovina nije obezbijedila svom stanovništvu da uživaju sve prednosti digitalne televizije.

Set za digitalni prijem (ilustracija)

Set za digitalni prijem (ilustracija)

Član savjeta Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH Miloš Šolaja podsjeća da je Sporazum za planiranje digitalnog zemaljskog signala ratifikovan još prije sedam godina, te da je odgovornost za njegovo nesprovođenje - isključivo politička.

“Posljedice su političke. Stanovništvo ostaje bez informacija. Na međunarodnom planu BiH gubi bilo kakav ugled i gubi povjerenje. Ekonomske posljedice se prije svega ogledaju u tome da komercijalnih programa neće biti, komercijalni programi iz drugih država će se vidjeti na teritoriji BiH, poskupljuje sam proces digitalizacije, usporava se ili se čak prekida razvoj programskih sadržaja", ocijenjuje Šolaja.

Sada je najvažnije da se u BiH postigne politički, ali i tehnički konsenzus, kako bi se mogla izvršiti prva faza digitalizacije javnih radio-televizijskih servisa. U suprotnom, posljedice će biti katastrofalne.

“Posebna posljedica je što ogromna većina građana neće moći, zemaljskim putem, kroz svoje antene, primate digitalni signal. Time su oni defakto stavljeni u jednu drastičnu digitalnu podijeljenost na one koji će to moći putem kablovskih operatera i one koji to neće moći. Tako da je to problem koji se prelomio na leđima građana, a sve zbog nedostatka političke volje”, smatra Agović.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG