Dostupni linkovi

logo-print

Igre oko formiranja vlasti: Ko jamu kopa državi, a ko entitetima?


Lideri stranaka nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji na državnom nivou

Lideri stranaka nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji na državnom nivou

Nakon što je Centralna izborna komisija objavila u ponedjeljak potvrđene konačne rezultate opštih izbora u Bosni i Hercegovini, rokovi za konstituisanje vlasti na svim nivoima teku od danas. No, i prije objavljivanja, tokom vikenda u Sarajevu su održani pregovori Stranke demokratske akcije, Demokratske fronte i Saveza za promjene. Ove tri političke opcije su dogovorile koaliciju na državnom nivou, a uputili su poziv i HDZ-u BiH, kao legitimnom predstavniku hrvatskog naroda da se pridruži ovim programskim principima. Šta se može očekivati u narednom periodu i ko će činiti okosnicu buduće vlasti u Bosni i Hercegovini?

I prije nego što je Centralna izborna komisija objavila konačne i potvrđene rezultate opštih izbora, u Bosni i Hercegovini su u posljednjih desetak dana trajali pregovori stranaka oko formiranja buduće koalicije na državnom nivou.

Kao domaćin razgovora nametnuo se Dragan Čović, lider HDZ-a BiH koji je buduće partnere vidio u SDA i SNSD-u. I upravo kad se mislilo kako će okosnicu tokom četvorogodišnjeg mandata činiti te tri političke opcije, desio se preokret.

Bakir Izetbegović, potpredsjednik SDA, u Sarajevu je okupio Savez za promjene, koaliciju stranaka iz Republike Srpske i Demokratsku frontu Željka Komšića, i sa njima potpisao sporazum o budućoj saradnji na državnom nivou. Izetbegović kaže da je cilj ove koalicije da se osigura stabilno funkcionisanje parlamentarne većine i izvršne vlasti koje će prekinuti višegodišnji zastoj.

"Isključujući svaku neprimjerenu i neproduktivnu polemiku o pitanjima koja ugrožavaju integritet i suverenitet države, stabilizaciju mira i relaksaciju međuetničkih odnosa. Ovo je jedan kamen temeljac za buduće odnose u Bosni i Hercegovini“, kazao je Izetbegović.

Potpisnici Programskih principa za djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH u mandatnom periodu 2014-2018. složili su se da bi trebalo preći, kako su naveli, iz faze politike konflikta u fazu politike međusobnih interesa i dogovaranja.

“Ne politika konflikta, nego politika nalaženja rješenja za sve ono što jeste danas Bosna i Hercegovina sa svim svojim problemima, sa svim svojim kontraverzama, uz međusobno poštovanje, bez obzira i na naše lične odnose, ali smo obavezni da poštujemo ono što je narod ove zemlje rekao na izborima”, rekao je Željko Komšić, lider Demokratske fronte.

Dodik kao hrvatski vitalni nacionalni interes

Potpisnici sarajevskog sporazuma uputili su poziv i HDZ-u BiH, kao legitimnom predstavniku hrvatskog naroda, da se pridruži ovim programskim principima. Na novinarski upit šta misli hoće li Dragan Čović, lider HDZ-a BiH izdati partnerstvo sa Miloradom Dodikom, ukoliko ponudu prihvati, Bakir Izetbegović odgovara:

“Ne bismo išli ni u šta što nije dogovoreno sa gospodinom Čovićem i sa HDZ-om, ali računamo na racionalan pristup. Još uvijek se nismo odlučili kako i šta, ali ako krenemo sa Savezom za promjene, ne bi se smjelo desiti da vitalni nacionalni interes Hrvata u Bosni i Hercegovini bude opstanak Milorada Dodika.”

Milorad Dodik i Dragan Čović

Milorad Dodik i Dragan Čović

Istim povodom u Mostaru se oglasio i Dragan Čović. U formi saopštenja, ocijenio je nepotrebnim prejudiciranjem pokušaj SDA i Demokratske fronte da naprave okosnicu koalicije na državnom nivou, bez obzira ko od Hrvata ili Srba ima većinu. A evo šta o svemu misli i Čovićev dugogodišnji politički partner Milorad Dodik:

“Očigledno da je SDA u funkciji da razbije političku strukturu u Republici Srpskoj i da napravi dovoljno sukobljene političke strane, jer oni žele, u suštini, destabilizaciju Republike Srpske. Mislim da će izazvati destabilizaciju Bosne i Hercegovine”, ocijenio je Dodik.

I dok traju međusobna politička prepucavanja, a rok za formiranje vlasti od danas i zvanično teče, analitičari ocjenjuju kako treba poštovati volju birača i formirati vlast na osnovu tih rezultata. Neki ocjenjuju i da jučerašnji dogovor u Sarajevu predstavlja uvod u destabilizaciju prilika u Bosni i Hercegovini, te reprizu pregovora od prije četiri godine.

“Ja vidim ovdje, političko i pravno, nasilje i put u nesreću, dakle u reprizu već viđenog iz ožujka 2011. godine i to je posljednje što ova zemlja treba”, smatra Mile Lasić, profesor na mostarskom Sveučilištu.

Politički analitičar Srećko Latal ocjenjuje kako će budući koalicioni blok na državnom nivou zavisiti od toga ko bude formirao vlast na nivou Republike Srpske. No, Latal se ne usuđuje prognozirati da li će to biti opcija koju predvodi Milorad Dodik ili Savez za promjene na čelu sa Mladenom Bosićem.

“Ponovo se igraju političke igrice, ponovo se uključuje ego političara i mislim da to nije dobro. Ipak, mislim da treba ostaviti u narednih nekoliko dana ko će biti u stanju da formira većinsku vlast u Republici Srpskoj, jer će to opredijeliti dalja događanja na državnom nivou”, kaže Latal.

“S jedne strane ne bi bilo dobro ni za BiH da budu protivrječne vlasti na entitetskom i državnom nivou, jer jedna drugu time može ometati i djelovati neusaglašeno, a to nam ne treba za ovaj period. Tako da ne očekujem brzi rasplet”, zaključuje Đorđe Vuković, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka.

Ako je suditi po sadašnjim izjavama i političara i analitičara, teško da će u skorije vrijeme Bosna i Hercegovina dobiti novu vlast. Ono što je najizvjesnije je da će prvi u tome biti članovi Predsjedništva BiH, čije je konstituisanje najavljeno za 17. novembar. Rokovi za konstituisanje ostalih nivoa vlasti su 20, odnosno 30 dana.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG