Dostupni linkovi

logo-print

Političke igre mirom: Strah kao argument za vladanje


Sarajevo 17. novembra 1995.

Sarajevo 17. novembra 1995.

U godini u kojoj se obilježava 100 godina Prvog svjetskog rata, Balkan, tačnije Bosna i Hercegovina ponovno u žiži interesa javnosti. Pojavljuju se razna istraživanja u kojima se tvrdi da ratno žarište u BiH nije ugašeno.

„Ono tinja čekajući trenutak da se ponovno probudi, a okidač može biti bilo šta“, može se pročitati u takvim istraživanjima. I ranije je bilo istraživanja, pa o onih koja su početkom 90-tih uoči rata, tvrdila da - rata neće biti. Sada u miru, unazad godinu-dvije, prognoze oko rata u BiH se pojačavaju. Radi li se o političkom marketingu koji na strahovima najbolje profitira?

U državi u kojoj svaki peti građanih živi od 1,5 eura dnevno, sa pola miliona nezaposlenih, ko zna koliko obespravljenih, ugroženih i nesretnih, projekcije o mogućem novom sukobu ne izgledaju nadrealno. Jedno od istraživanja UN-a, koje je, da ironija bude veća, namijenjeno procesu planiranja razvojne pomoći, 35,7 posto građana BiH vjeruje da bi u budućnosti moglo biti nasilja, te da 73 posto građana BiH želi živjeti u zajednicama u kojima dominira njihov narod.

„Najbolje za BiH je da se mirno dogodi raspad“ - iako ove tvrdnje nisu ništa drugo do politički marketing na kojem Milorad Dodik, predsjednik RS-a, pokušava osnažiti svoju poljuljanu vladavinu u manjem bh. entitetu, u posljednje vrijeme s druge strane ne dolaze samo pravni argumenti.

Reakcije dolaze iz iz najvišeg državnog vrha. Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, ovako je u javnosti prokomentarisao Dodikove nakane:

„Ne znam kako misli to uraditi mirnim putem jer to je protuustavan akt, a svaka država štiti svoj ustav, suverenitet i teritorijalni integritet svim sredstvima.“

I nekadašnji komandant Armije BiH Sefer Halilović, predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke, gostujući u jednoj tv emisiji, na iste tvrdnje poručio je Dodiku:

„Moja bi mu poruka bila da prestane da nas provocira - vrlo sam ozbiljan, da prestane da nas ponižava, jer ako nas bude naljutio, mi ćemo s njim završiti posao za kratko vrijeme. Odgovor je proglasiti republiku BiH.“

Stoga ne čudi što, prema istraživanju UN-a, političke pozive na mirnu disoluciju oko polovine građana BiH smatra nemogućim. Ipak ne misle svi da je sukob, bar nacionalni, na pomolu.


Fondacija Fridrih Ebert, u istraživanju Bosna i Hercegovina 2025, kao jedan od scenarija budućeg razvoja događaja, predvidjela je da bi zbog referenduma u RS 2015. godine moglo doći do nasilnih sukoba i međunarodne vojne intervencije, čemu bi kumovala i teška ekonomska situacija.

Ipak, sve je ovo samo odraz političke manipulacije, čiji je glavni argument za vladanje strah, vjeruje profesor na FPN u Sarajevu Vlado Azinović.

„Imamo već 20-ogodišnje iskustvo da se instrumentalizacijom straha služe naše političke elite, umjesto nekim koherentnim, prepoznatljivim, vidljivim političkim programima. I kad uvijek imate uvođenje straha u jedno društvo, uvijek imate potencijal da neki minoran incident preraste u nešto veće“, kaže Azinović.

Neriješena pitanja propraćena krizom

Profesor međunarodnog prava Zarije Seizović također dijeli stav da se politika poigrava s mirom, iako nema nikakve osnove da se nastavi s pričom o daljim podjelama BiH. Činjenica da se ništa nije naučilo iz prošlog sukoba je, smatra, najpogubnija:

Zarije Seizović

Zarije Seizović

„Nakon svih ratova, pomjeranja, potpuno izmijenjene demografske slike u Jugoslaviji i BiH, granice su u pedalj ondje gdje su postojale kad je završen Drugi svjetski rat, odnosno to su avnojevske granice. Nije li to ljudima koji ozbiljno misle politiku dovoljno da ne pokušavaju ništa promijenit silom?“

BiH, kako pokazuju sva istraživanja, nema vanjskih neprijatelja, podsjeća Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije. Ono što ima jesu unutrašnja previranja čija kulminacija nije nemoguća.

„Neriješena unutrašnja pitanja koja su popraćena ekonomskom krizom, nezaposlenošću, sa socijalnim uticajima koji daju mogućanost za izbijanje neke vrste nasilja koje mogu imati obrise nekakvog novog konflikta. Činjenica je da u krizi narodi uvijek traže nekog krivca, a mi smo u permanentnoj i političkoj i ekonomskoj i socijalnoj krizi, tako da ova sva dešavanja koja usložnjavaju i usporavaju naš put su najbolji dokaz toga. Na sreću imamo prisustvo tih garanta mira u BiH kroz prisustvo vojnih snaga“, ističe Hadžović.

Nedavna Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija prepoznaje da situacija u Bosni i Hercegovini može potencijalno predstavljati prijetnju međunarodnom miru i stabilnosti, izjavio je nedavno zamjenik komandanta NATO-štaba u BiH Ole Fauske. I iako je NATO garant stabilnosti, ključ budućnosti je u BiH:

„Teško je predvidjeti budućnost, ali ja vjerujem da neka pitanja u regiji koja su dovela do posljednjeg rata danas nisu više ista. Vjerovatno glavna pitanja kojima se treba okrenuti i koja garantuju stabilnost i sigurno okruženje u BiH su unutrašnja pitanja koja se moraju riješiti.“

Bez obzira na kontroverzne metodologije raznih istraživanja, činjenica je da oni crpe podatke od ljudi koji svakodnevno žive u stanju napetosti, čija je pozadina politička. U građanima tinja nezadovoljstvo, no ono bi, ako je suditi prema posljednjim masovnim protestima, prije moglo biti usmjereno prema onima koji su ih i doveli do takvog stanja, nego ka nekom od bh. naroda.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG