Dostupni linkovi

logo-print

Politička scena u Hrvatskoj ne pripada ženama


Vesna Pusić, jedna od četiri žene u novoj Vladi Hrvatske

Vesna Pusić, jedna od četiri žene u novoj Vladi Hrvatske

Zastupljenost žena u hrvatskoj politici već se desetak godina ne mijenja, a broj zastupnica u novom sazivu hrvatskog Sabora, čak je i manji nego u prošlom i iznosi oko 22 posto.

U novoj su Vladi, u 20 ministarstava, "čak" 4 ministrice, ali sve je to manje od zakonskih preporuka, pa je u Hrvatskoj, u kojoj žene čine 52 posto stanovništva, politika, uglavnom, "muški posao".

-Pa kaj nisi još gotova s ručkom?
-A gdje si ti bio do sad?
-Pa vidiš da gledam, skija Ivica (Kostelić)..
-Jel' Ivica i moj skijaš ili samo tvoj?
-Pa,mislim, joooj, kaj sad, pa to je samo jedna vožnja..
-Dobro, al' između te vožnje si i ti mogao napraviti ovo što ja sad radim, pa da ručak bude gotov.
-Ja?!
"Male kućne razgovore" ove 50-godišnje Zagrepčanke prepoznat će većina žena u Hrvatskoj.

Iznimke su neke mlade obitelji gdje se stvari ipak počinju mijenjati ali, ističe SDP-ova saborska zastupnica Gordana Sobol, stereotipi i tradicionalizmi još uvijek su jaki i jedan od glavnih razloga nedovoljnog sudjelovanja žena u politici.

Vladimir Šeks sa bivšom premijerkom Hrvatske Jadrankom Kosor

Vladimir Šeks sa bivšom premijerkom Hrvatske Jadrankom Kosor

„U Hrvatskom Saboru je trenutno 22.5 posto žena, kao da nas još uvijek ne cijene dovoljno, kaže ta dugogodišnja saborska zastupnica. Što se Vlade tiče, učinjen je korak naprijed u odnosu na prethodnu Vladu, ali mi, ipak, već zadnjih 10–tak godina stagniramo u broju žena, kako u Parlamentu, tako i u Vladi. Malo nas je više, malo manje, ali stalno se tu negdje vrtimo oko 22 posto. Mislim da je sazrelo vrijeme da otvorimo jednu široku raspravu o tome, i da vidimo što dalje napraviti, jer to nije pitanje samo nevladinih udruga“, kaže za RSE Sobol.

​Nisu rijetki ni seksistički ispadi prema ženama političarkama, a Gordana Sobol ga je nedavno i osobno doživjela od HDZ-ovog potpredsjednika hrvatskog Sabora Vladimira Šeksa, koji joj je iz saborskih klupa poručio "držite se pristojnosti, kao što se držite plesa oko štange" aludirajući na vježbe koje zastupnica Sobol prakticira.

„Kad ponestane argumenata,onda je prema ženi lakše ići 'niskim udarcima',iako moram priznati da su takvi ispadi sve rjeđi i ono što mene posebno veseli,nailaze na sve veću osudu.“

Javnost je osudila i Šeksov ispad, a zauzeo je i prvo mjesto na "stupu srama za seksizam" u Izborima 2011. Ni bivša premijerka Jadranka Kosor nije bila pošteđena seksističkih omalovažavanja: zvali su je Jaca, kometirali torbe, frizuru i broševe.

U novoj hrvatskoj Vladi, uz Vesnu Pusić, ministricu vanjskih i europskih poslova, tu je Andrea Zlatar, ministrica kulture, Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih te ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

Kazne za manjak žena na stranačkim listama

Aktivistica zelenih Svjetlana Lugar već je prvog dana njihova boravka u Saboru uočila "pokroviteljski" odnos kolega prema nekima od njih.

„Kad se i dogodi da žena na političkoj ljestvici stigne visoko, onda se njezini muški kolege nerijetko ponašaju prema njoj 'pokroviteljski', onako kao 'naš cvjetić koji ćemo mi čuvati'. Nemaju kaj oni nas 'čuvati', oni su nas zaribali već 3 tisuće godina“, kaže Lugar.

Hrvatske političke stranke bi, prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, na idućim parlamentarnim izborima, trebale početi plaćati i pozamašne novčane kazne, ukoliko na svojim listama ne istaknu najmanje 40 posto žena. Gordana Obradović iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

"To su kvote određene Zakonom o ravnopravnosti spolova, ali vidjet ćemo da li će te kazne nešto značiti“, kaže ona.

Stvari se mogu promijeniti samo strukturnim promjenama u društvu i obrazovanjem djece o jednakosti spolova od vrtića do fakulteta, sankicijama se, uvjerena je saborska zastupnica Sobol, neće puno postići.

„Iskustva nekih drugih zemalja pokazuju da će stranke radje plaćati kazne,nego li stavljati žene na liste“, ističe Gordana Obradović.

Gordana Sobol

Gordana Sobol

Na upravo održanim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj (4.prosinca 2011.) najviše je žena bilo na listama zelenih, uglavnom jednak omjer, a na nekim listama i tri četvrtine žena. Na žalost, kaže Svjetlana Lugar, nisu uspjele ući u Sabor.

„A ,čujte, zeleni su stranka gdje nema puno novaca,pa valjda nije privlačna“

Jedna od anketiranih Zagrepčanki smatra da je glavni uzrok ovakvog odnosa nesređeno društvo.

„Ma,žene se i same teško odlučuju za politiku jer taj poziv nema radnog vremena, a one nemaju zbrinutu obitelj. Dakle,osnovni razlog je nesređeno društvo, jer mi nismo omogućili da vrtici rade u dvije smjene,ili barem do 6 uveče, a ekonomska situacija je takva da si većina obitelji , pa i s dobrim plaćama , ne može baš često priuštiti ručavanje vani (još uvijek se ,uglavnom kuha) ,a sve to, u ovom patrijahalnom društvu ,ženu stavlja u položaj sluškinje ...ona je sluškinja državi, sluškinja porodici, sluškinja roditeljima... nikad roditelji neće nazvati sina 'dodji ,operi mi prozore' al' će nazvati kćer", opisuje svakodnevnu situaciju naša sagovornica.

Gordana Obradović naglašava da su rat i tranzicija doveli i do retradicionalizacije hrvatskog društva, te podsjeća da su se mnoge profesije "feminizirale" tek kad su prestale biti atraktivne i dobro plaćene, a politika je još uvijek vrlo "moćna sfera".

„Onda kad se ženama otvaraju mjesta u nekim profesijama, onda tu, zapravo, nema više niti moći niti novaca, na žalost. Kada budemo vidjeli više žena u politici, to će značiti da su se i u toj profesiji neke stvari promijenile. Zasad je to još uvijek privlačno 'mjesto' i ženama se vrlo teško probiti“, zaključuje Obradović.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG