Dostupni linkovi

logo-print
Za godinu dana, koliko je prošlo od posljednjeg izvještaja o slobodi medija koji je radila organizacija Freedom House, BiH se pomakla tek za jedno mjesto, pa se nalazi na 95-om. I dalje je, po ocjeni ovog tijela, djelomično slobodna. Pritisci na medije, prvenstveno politički, vjeruju analitičari sve su javniji. Toga nisu pošteđeni ni javni servisi koji su često u službi i pod kontrolom partija na vlasti.

Od 95. do 98. mjesta, u tom se krugu BiH već godinama kreće kada je u pitanju skala slobode štampe Freedom Housa. Iako djelomično slobodna zemlja, prema ocjeni organizacije, prema domaćim ekspertima, više je za intervenciju nekog međunarodnog faktora. Tim prije što je interesa za zaštitu novinara i njihovog rada premalo, kaže sekretarka Udruženja bh. novinari Borka Rudić.

''Nemamo institucionalnu zaštitu prava na slobodu izražavanja, odnosno napadi na novinare i urednike i ograničavanje medijskih sloboda prolaze nekažnjeno kod institucija BiH. S druge strane, imamo zapravo i namjeru vlasti da ovladaju javnim emiterima kao što sad imamo slučaj sa Federalnom televizijom i Radio televizijom Republike Srpske. Nakon posljednjih izbora imamo takve promjene u medijskoj zajednici koje su uzrokovane političkim pritiscima i promjenama menadžmenta u lokalnim medijima, te potpuno ovladavanje uređivačkom politikom u ova dva javna entitetska servisa. Tako da, zaista, mislim da je krajnje vrijeme da međunarodne organizacije počnu blago vršiti pritisak na naše vlasti i da ih zapravo podsjete šta je jedan od evropskih standarda, a to je pravo na slobodu uređivanja i informiranja'', kaže Rudić.

Upravo na primjerima javnih emitera, preciznije FTV i RTRS, vidi se kako se u BiH kontrolišu mediji, kaže glavni urednik magazina "Slobodna Bosna", Senad Avdić.

“Mi danas imamo javne servise koji su pod potpunom kontrolom vladajućih stranaka, kao što su Federalna TV i RTRS. Oni vode politički rat koji ponekad ima zaista grube i gotovo alarmirajuće tonove, zapravo kao transimisija političara pod čijom su oni kontrolom. Konkretno Federalna TV reflektira politiku SDP-a, vladajuće partije u Federaciji, dok je RTRS pod potpunom kontrolom SNSD-a Milorada Dodika”, naglašava Avdić.

Ovu tezu potvrđuje mnogo primjera. Jedan od njih nedavno je šokirao bh. javnost.

Uz klimoglav, jedan novinar sa entitetskog javnog servisa, FTV, rekao je "Apsolutno, apsolutno" na instrukcije šefa vladajuće partije Zlatka Lagumdžije, te javnost informisao upravo kako mu je i instruisano.

Publika nije nevina

Kada je riječ o RTRS, jedan od primjera jeste i nedavna ostavka Zorana Dotlića na mjesto urednika filmskog i dokumentarnog programa ove televizije i to samo zato jer je u programu emitovan film „Pucanj u srce", koji je ocijenjen kao antisrpski. Film je izazvao oštre reakcije bivših boraca u RS, te porodica poginulih, jer, tvrde, satanizuje srpsku vojsku i ponižava srpske žrtve. Izvinila se i RTRS. Inače, organizacije koje su se pobunile protiv uređivačke politike, finansiraju se iz entitetskog budžeta koji je skrojio vladajući Dodikov SNSD.


Nisu ni štampani mediji operisani od političkog uticaja, dok jedne finansiraju budžetskim sredstvima u RS, ima i onih u vlasništvu stranačkih lidera. Finansijska je kontrola i najefikasnija za eliminaciju pojedinih medija, ili novinara, kaže vlasnik i urednik magazina "Start BiH" Dario Novalić.

''Vrlo jasno se vidi koji medij kome pripada i, u suštini, jednostavni ti metodi kontrole ogledaju se mahom u finansijskoj kontroli. To se jako lijepo vidi u RS gdje Vlada RS svake godine izdvaja par miliona maraka da, kako oni kažu, pomažu medije'', napominje Novalić.

Monopol koji nad medijima imaju partije na vlasti moraju prekinuti građani i NVO, smatra direktor NVO Centar za humanu politiku Momir Dejanović.

''Te posljedice posebno građani osjećaju. Predstavnici nevladinog sektora bi se trebali pobuniti protiv ovakvog stanja i jednostavno taj monopol partija koje imaju u mnogim oblastima, između ostalog i u oblasti javnih emitera, dokrajčiti tako što bi pokušali otrgnuti te medije iz partijskog monopola i ono što plaćaju za RTV taksu da bude stvarno u njihovim interesima, a ne u interesu partija i drugih centara moći.''

Građanima je jasno da postoji politička pristrasnost, što je pokazalo i posljednje istraživanje koje je radilo Udruženje bh. novinari, kaže Borka Rudić.

''Blizu 50 posto građana BiH smatra da su javni servisi pod snažnom političkom kontrolom.''

Internetski portali postali su tako utočište za one u BiH koji žele informaciju, a ne politički stav urednika nekog medija ili njegovog političkog mentora. Urednik portala „Buka“ Aleksandar Trifunović kaže kako žali što je uticaj ovih medija na publiku mali. Uticaj politike, pak, na medije u zemlji je veliki, ali ne odslikava nužno samo volju moćnih.

''Najveća kontrola medija dolazi od naroda koji žive u BiH i zbog tog jednog stalnog podilaženja narodima imamo medije izrazito populističke, konzervativne, nereformske i mislim da su i sami novinski radnici i urednici tu praktično samo neko ko je izvršilac 'konačne volje naroda' i onoga što narod očekuje. Mislim da ne možemo više publiku tretirati nevinom u ovoj situaciji, oni žele ovakve nekvalitetne, kontrolisane medije'', smatra Trifunović.

Tako se krug zatvara, do novih izbora i novog izvještaja o slobodi medija.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG