Dostupni linkovi

logo-print

Politička trgovina foteljom gradonačelnika Sarajeva


Sjedište gradonačelnika Sarajeva

Sjedište gradonačelnika Sarajeva

Ni pet mjeseci mukotrpnih pregovora nije bilo dovoljno da Sarajevo na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća dobije prvog čovjeka grada.

Iako je sjednica trebala imati svečani karakter, rasprave koje su se vodile oko procedure glasanja, međusobne optužbe i izražavanje pojedinih vijećnika koje nije dostojno funkcije koju obavljaju, na najgori način pokazalo je kako će i mjesto gradonačelnika presuditi politička trgovina.

„Mi smo iskreno žalosni i potreseni što Sarajevo nije pokazalo ono svoje lice koje zaslužuje i kojim se tako hvali i kiti, s obzirom na političke bitke koje se pronose i u ovom Gradskom vijeću. Došli smo u situaciju da nemamo gradonačelnika, prvi puta u istoriji ovog grada“, rekao je Denis Gratz iz Naše stranke.

Kandidati za gradonačelnika Sarajeva - Igor Kamočaji iz SDP-a i Stjepan Kljuić iz SDU, oba su iz reda hrvatskog naroda. Trećeg kandidata, Jakoba Finciija, inače nestranačku osobu iz reda 'ostalih', predložila je Naša stranka. Nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova i biće predloženi ponovno.

Uoči nastavka sjednice jedino što je sigurno jeste da će Sarajevo prvi put nakon rata dobiti gradonačelnika koji nije Bošnjak, što publicista Emir Imamović smatra više kozmetičkom nego suštinskom izmjenom u upravljanju Gradom:

„Problem s izborom za gradonačelnika Sarajeva je što taj izbor zapravo ne postoji. Ne postoji mogućnost da ga izaberu građani na direktnim izborima. S druge strane, između gospodina Fincija i gospodina Kljujića, ako se već mora birati, naravno da je puno bolje izabrati gospodina Fincija, iz vrlo jednostavnog razloga – prije svega odstupilo bi se od te proklete matrice Srbin-Hrvat-Bošnjak. Guranjem Igora Kamočaja za gradonačelnika Sarajeva - to je naprosto novo ruganje. Mladi gospodin je na početku političke karijere, ne sumnjam da ima određene ljudske pa i političke kvalitete, no, oprostite, biti gradonačelnik glavnog grada je jedna od dvije moguće krune političke karijere, a ne tek prvi korak", ocjenjuje Imamović.

Politička marioneta

Jovan Divjak

Jovan Divjak

Jovan Divjak, nekadašnji general Armije BiH, inače dugogodišnji direktor fonadacije Obrazovanje gradi BiH, nezvanično se nakon izbora spominjao kao nestranački kandidat za mjesto gradonačelnika Sarajeva.

No, Divjak je to u javnosti odbacio naglasivši kako se njegovim imenom licitiralo kao kandidatom iz reda srpskog naroda, ali i da iskustvo za fotelju gradonačelnika nema:

„Treba razgovarati o građaninu, nikako o nacionalnosti. Znači, tu već otpada ta priča da bi trebao eventualno i razmišljati o tome. To je licitiranje nečim čime stranke koje su na vlasti manipulišu. Da ima iskrene želje, onda bi izbor gradonačelnika bio na redovnim izborima, kao što je to, na primjer, za Banjaluku, da se pusti građanima, da oni biraju. Ja više vidim da je to uloga nekakve stranke koja odredi ko će klimati glavom. Kad se govori o meni, ja svima kažem: 'Nemam takve kapacitete da mogu da zadovoljim potrebe jednog grada kao što je Sarajevo'.“

Bosna i Hercegovina nema karakteristične gradonačelnike, sa onom vrstom ovlašćenja koje imaju u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori

Zbog preklapanja nadležnosti grada i kantona djelovanje gradonačelnika Sarajeva je posebno ograničeno. Zbog toga ne trebaju čuditi odgovori građana na pitanje - koliko su dosadašnji gradonačelnici zaista bili prepoznatljivi kao svojevrsni simboli grada iz kojih dolaze:

„Pa, ne postoji ta funkcija. Samo papiri od administracije. U tome je problem.“

„Politička marioneta. Nije u funkciji svih građana.“

„Nisam nikako zadovoljna, ni s čim, ni s kim, niko. Barem da su lijepi, pa da imamo šta gledat' lijepo na televizoru.“


Ko može biti kompetentan, a ko ne - za novinara Ahmeda Burića najvažnije je da se izabere osoba koja će na pravi način upravljati Sarajevom. Potreban je političar budućnosti koji će raditi na modernizaciji grada ali i na unapređenju svoje uloge koja je do sada bila protokolarna i što je posebno važno, dodaje, upravljati gradom bez hipoteke prošlosti na svojim leđima:

„Sarajevski gradonačelnici, od rata na ovamo, nisu baš bili nekakva velika sreća, moram priznati. Čak, možda je i Alija Behmen bio nekako ponajbolje rješenje, jer se sa njegovim mandatom maklo s mrtve tačke da grad u jednom smislu o sebi može odlučivati. Mislim da je primarno u tome da se ovaj grad umije, da se u njega postave nekakve trajne civilizacijske vrijednosti, nego ko će biti gradonačelnik. U ovom trenutku ja ne vidim nikoga od ovih ponuđenih ko bi na taj način mogao misliti o gradu. Ja bih stavio nekog mlađeg, možda i nekog arhitektu, čisto da provjetri ono što je u gradu, ali očigledno, oni razmišljaju o tome isključivo kao o političkoj funkciji.“
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG