Politička prepucavanja preko Izbornog zakona

Po evropskim izbornim standardima, izborna pravila se ne smiju mijenjati u godini u kojoj se izbori održavaju. Ako je suditi po posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, malo je izvjesno da će neophodne izmjene Izbornog zakona u BiH biti usvojene prije 2014. godine, kada bi trebali biti održani opći izbori.

Iako je prijedlog SDS-a, koji je pretpostavljao tehničke, ali nužne izmjene oko uvrštavanja novih imena općina i gradova RS u Izborni zakon, ocijenjen suštinski prihvatljivim, hitna procedura donošenja izmjena ipak je odbačena. Umjesto konkretnih obrazloženja, ponovno su se postavila nova pitanja, što je u javnosti označeno političkom ucjenom.

„Ja bih skrenuo pažnju da je iz dikusije jasno da se taj paket, koji treba čekati, ili neće desiti, ili vrlo teško desiti i da ćemo mi ponovo i na ovom zakonu imati pokušaj blokade institucija. To je nešto slično što se dešava s odlukom Sejdić-Finci. Od pitanja ’ostalih’ došli smo na pitanje hrvatskog člana Predsjedništva, od pitanja izbora za Parlament BiH došli smo na pitanje izbora u gradu Mostaru. Osovina te blokade je veza Dodik i Čović“, komentira Mladen Bosić predlagač izmena zakona iz SDS.

Nekoliko je stvari koje se trebaju riješiti u Izbornom zakonu BiH. No, kako je nedavno i pred Ustavno-pravnom komisijom Parlamentrane skupštine ponovio prvi čovjek CIK-a Stjepan Mikić, bez novih” imena općina i gradova Republike Srpske u Izbornom zakonu raspisavanja općih izbora neće biti:

„Radi se o promjeni naziva izbornih jedinica u RS. Riječ je i o broju i o nazivima izbornih jedinica iz kojih se biraju zastupnici za Zastupnički dom PS BiH i član Predsjedništva BiH. Ako se ova praznina i Izbornom zakonu ne popuni, Središnje izborno povjerenstvo kao ovlašteno tijelo za raspisivanje izbora to neće moći učiniti.“

Zloupotreba mandata

Drugačija je situacija u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH o Mostaru iz novembra 2010. godine. Odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na grad Mostar, a koje su odlukom Suda stavljene van snage, nisu relevantne za raspisivanje općih izbora naredne godine. Izbore je moguće raspisati i bez provođenja presude Sejdić-Finci, no treba podsjetiti na upozorenje međunarodne zajednice da rezultate takvih izbora možda neće priznati zbog diskriminirajućih odredbi Ustava. Ako je suditi po atmosferi u Parlamentu, teško je očekivati da će navadena pitanja doista biti i riješena u skorašnje vrijeme.

„Vidljivo je već sada da je predizborna kampanja uvelike krenula. Zbog toga su i ova lagana tehnička pitanja pravi problem, kao što je i kod implementacije presude Međunarodnog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić Finci - da postoji neophodna politička volja, onda bi se to riješilo u pet ili deset minuta bez ikakvih problema“, kaže Ivica Ćavar iz CCI-a.

Ćavar primjećuje i kako je očito da SNSD, nakon razlaza sa SDS-om i smjene ministra Šarovića, ne želi lako pustiti prijedloge SDS-a. Zbog toga će vjerovatno insitirati i na drugim pitanjima, kao što su zatvorene izborne liste, za koje imaju podršku SDP-a:

„Sukob koji je evidentan između SNSD-a i SDS-a itekako se prenio na PS BiH.“

Po evropskim izbornim standardima, izborna pravila se ne smiju mijenjati u godini u kojoj se izbori održavaju. Kako sada stvari stoje, malo je izvjesno da će neophodne izmjene biti usvojene prije 2014. godine. Vehid Šehić, jedan od kopredsjedavajućih Igmanske inicijative, s druge strane podsjeća:

„Oni zaboravljaju da imaju obavezu da ispoštuju odluku Ustavnog suda. Nastavlja se starim metodom da se uz te obaveze, koje se moraju ispuniti, pokušavaju riješiti i neki drugi problemi. Ovdje u konkretnom slučaju i grad Mostar, koji neće imati nikakvog uticaja na sljedeće izbore jer se radi o jedinici lokalne samouprave i drugom načinu izbora. To je pokušaj prolongiranja i stvaranja jedne politički nestabilne situacije. To je praktično zloupotreba poslaničkog mandata.“

Prema pravilima, CIK mora raspisati opće izbore najmanje 150 dana prije njihovog održavanja. Zadnji rok je 8. svibnja 2014. godine. Međutim, CIK je obvezan donijeti i više od 40 podzakonskih akata koji moraju biti usklađeni s izmjenama Izbornog zakona. Izborni zakon BiH od donošenja pretrpio 18 izmjena, što svakako nije u skladu sa pozitivnom evropskom praksom.