Dostupni linkovi

logo-print

Političari iz RS nakon protesta neće na sjednice u Sarajevo


Sa studentskog protesta u Sarajevu

Sa studentskog protesta u Sarajevu

U Republici Srpskoj priča o borbi građana za jedinstveni matični broj pretvorila se u optužbe da su protesti u Sarajevu bili politički instrumentalizovani u želji da se nametnu i druge promjene u BiH.

Vlada RS na telefonskoj sjednici u noći sa četvrtka na petak zatražila je održavanje sjednice entitetske Narodne skupštine. Za iduću sedmicu je i najavljeno posebno zasjedanje entitetskog parlamenta, na kojem će se razmatrati uslovi rada u zajedničkim organima BiH i biti zauzeti odgovarajući stavovi.

Vlasti Republike Srpske i predstavnici tog entiteta u institucijama Bosne i Hercegovine, nakon sarajevskih protesta građana, tvrde da za njih trenutno nema uslova za bezbjedan rad u Sarajevu.

Tvrdnje idu dotle da su protesti za cilj imali političke pritiske prvenstveno na srpske poslanike u državnom parlamentu. Čak je i operacija spasavanja i evakuacije bila u filmskom maniru, u kojoj je predsjednik RS Milorad Dodik javno govorio kako je u stalnom kontaktu sa poslanicima i policijskim strukturama:

„Ovo govori o tome da nemaju dovoljno bezbjedne uslove za rad parlamenta i to će biti problem i u budućnosti, očigledno. Mi procjenjujemo i vjerujemo da se radi o politički motivisanim skupovima koje imaju za cilj da nametnu tamo određene politike“, ustvrdio je Dodik.

„Već sada je evidentno da dole sjednica u dogledno vrijeme više neće biti. Da li će biti na nekom drugom mjestu, da li oni žele da dođu na Pale ili na Jahorinu da održimo sjednicu i da mi njima garantujemo bezbjednost kakvu oni nama ne mogu i nisu, to sad je stvar međusobnog dogovora“, rekao je lider SDS-a Mladen Bosić.

No, i u Banjaluci ima onih koji misle da su vlasti u Republici Srpskoj sarajevske proteste pretvorile u političku manipulaciju novom pričom o političkoj ugroženosti.

Oko dvadesetak Banjalučana u petak je u poslijepodnevnim satima protestvovalo u parku preko puta Skupštine Republike Srpske u znak podrške Sarajevu i protiv političke manipulacije građanskom sviješću.

Direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić kaže da se ovaj građanski bunt pokušava prebacaiti na politički etnički kolosijek:

„Ono što je mene lično porazilo je bila priča koju smo mogli da čujemo od političara i parlamentaraca – da su se oni osjećali kao taoci, da su bili zatočeni, da su strahovali za svoj život. Ja se zaista pitam da li su oni nečiji taoci, ili smo mi taoci ovakve politike“, kaže Dragana Dardić.

Sarajevski protesti su ostvarili primarni cilj, a to je pokazala i podrška iz Banjaluke i Mostara, smatra urednik magazine Buka Aleksandar Trifunović. No dešavanja poslije, po njegovom mišljenju, slika su usuda Bosne i Hercegovine u kojem je nacionalno ispred građanskog:

„Jeste bilo buđenje građanske svijesti u jednom trenutku, jeste ono imalo jedan kratkoročan efekat, ali ja mislim da je to, nažalost, u ovom trenutku maksimum – jer svaka vrsta prisile na političare, nije bitno kojoj nacionalnoj opciji pripadaju, u jednom trenutku može dovesti do pozivanja da se tim ugražava pravo tog naroda u BiH“, naglašava Aleksandar Trifunović.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG